Pokret Otoka je 24. travnja održao online Otočni dijalog o uključivanju građana u projekte obnovljivih izvora energije. Dijalog je aktivnost u sklopu projekta ETO (Energetska tranzicija otoka) i namijenjen je svima koji su zainteresirani za obnovljive izvore energije.
Moderator dijaloga bio je Ivan Zoković, član Pokreta Otoka i stručnjak za obnovljive izvore energije s fokusom na energetske zadruge, a sudionici Vjeran Piršić, predsjednik udruge “EKO Kvarner”, Sanela Mikulčić, upraviteljica energetske zadruge ”KLIK” u Križevcima i Ugo Toić, direktor Otočne razvojne agencije (OTRA) na Cresu.
Krk i borba za održivost
Vjeran Piršić, predsjednik udruge “EKO Kvarner” i ekološki aktivist s otoka Krka predstavio je dugogodišnju borbu stanovnika Krka za održivi razvoj njihovog otoka, tijekom koje su se izborili protiv velikih hotelskih resorta, termoelektrana na ugljen, te uključivanja otoka Krka u projekt Družba Adria.
Kroz edukacije i razmjenu iskustava s otočnim zajednicama u drugim zemljama, došli su do zaključka da su energetske zadruge optimalno rješenje za energetsku tranziciju lokalne zajednice. Eko aktivizmom stečeno iskustvo komunikacije s lokalnim medijima i mali broj visoko motiviranih pojedinaca dobitna su kombinacija.
Kao recept provođenja tranzicije, Piršić ističe dva koraka:
– Stjecanje povjerenja lokalne zajednice
– Pilot projekte kojima se jednostavno može pokazati i dokazati ono što se promovira
„Ključ je da primjere dobre prakse permanentno pokazuju ugledni pojedinci, na sofisticirani način.“
Križevački laboratorij inovacija za klimu
Sanela Mikulčić, upraviteljica energetske zadruge Klik u Križevcima, objasnila je kako je projekt Križevački sunčani krovovi u tom gradu postao zamašnjak zelene tranzicije. Pozvali su investitore-građane da se pridruže energetskoj zajednici osnovanoj 2020. pod imenom KLIK – Križevački laboratorij inovacija za klimu.
„Cilj zajednice je pokazati da mi kao građani možemo pomoći našim sugrađanima u energetskoj tranziciji. Tehnologiju imamo, ali tehnologija ništa ne znači ako ju ljudi ne koriste.“
U Križevcima je postojao interes građana za solarnim elektranama, ali nisu znali otkud krenuti, koga pitati. KLIK je tu prepoznao priliku i potrebu da bude mjesto gdje će građani moći doći i postaviti pitanja vezana uz projekte obnovljivih izvora energije. U suradnji s gradom otvoren je energetsko klimatski ured na vrlo frekventnoj lokaciji gdje građani mogu dobiti sve informacije o tome kako postaviti solarnu elektranu na vlastitoj kući; od potrebne dokumentacije do popisa lokalnih projektanata i izvođača radova.
Sanela Mikulčić ističe da je proces dobivanja subvencija kroz Fond za zaštitu okoliša izrazito spor, pa u Križevcima grad subvencionira građanima projektnu dokumentaciju i samu opremu. Smatra da bi Fond trebao prepoznati potrebu za decentralizacijom i stvaranjem nižih razina, sličnih Lokalnim akcijskim grupama (LAG) kroz koje se realiziraju projekti ruralnog razvoja.
Prednosti decentralizacije
U zadnje dvije godine križevački je energetsko klimatski ured posredovao u projektiranju 637 kW sunčanih elektrana, od čega je 270 kW izgrađeno na području Križevaca. Prije toga je postojalo svega pet ili šest elektrana u cijelom gradu. Zanimljivo je da su lokacije trenutnih elektrana koncentrirane – vrijedi pravilo da susjedi kopiraju jedni drugi, i to se jasno vidi na karti na kojoj KLIK evidentira nova postrojenja.
Križevci imaju veliku prednost u odnosu na otoke – Grad Križevci jedna je općina. Otok Krk ih, na primjer, ima sedam, što onemogućava jednostavna rješenja poput otvaranja jednog lokalnog energetsko klimatskog ureda.
Cres i Lošinj za čistu energiju
Ugo Toić, voditelj Otočne razvojne agencije OTRA za očuvanje otočja Cres – Lošinj, objasnio je kako je ona postala fokus točka za energetsku tranziciju tog arhipelaga.
Do 2019. agencija je mahom radila na očuvanju lokalne baštine, održivom razvoju i participativnom pristupu donošenja strategija. Te je godine Tajništvo za čistu energiju EU otoka među ostalim odabralo otoke Cres-Lošinj za provedbu pilot projekta energetske tranzicije, što je motiviralo širu lokalnu zajednicu, jedinice lokalne samouprave, poduzeća, te građane.
Ugo Toić: Tehnologiju imamo, nama treba socio-psihološka tranzicija, a ne tehnološka.
Njegovo je iskustvo da je puno lakše angažirati ljude da se okupe i ulože novac u neke zajedničke inicijative, nego da samostalno postave solare na vlastiti krov. Ljudi imaju tisuću i jedno pitanje o montaži, prokišnjavanju; lakše im je investirati u nekakvu elektranu, dati novce.
Probleme vidi u činjenici da Cres i Lošinj imaju dosta konzervatorski zaštićenih naselja, gdje su paneli zabranjeni. Također, mnogo je kuća koje se koriste kao apartmani samo ljeti, kojima se takve instalacije ne isplate.
OTRA radi promociju novih tehnologija i energetske tranzicije u suradnji s monterima i ZEZ-om, održavaju razna predavanja, a krajem svibnja planiraju izložbu električnih automobila u vlasništvu lokalnog stanovništva, gdje će zainteresirani iz prve ruke moći čuti iskustva od su-otočana.
Najveći projekt kojim se zadruga bavi je projekt komunalne elektrane od 500 kW. U fazi su tehničkog projektiranja te u iščekivanju da država krene s izdavanjem potrebnih dozvola.
Toić naglašava: “Ljudi su osviješteni, novaca ima, interes postoji. Ljudi su voljni sudjelovati u takvim stvarima.”
Problemi i izazovi
Nakon predstavljanja sugovornika i njihovih projekata, druga polovina Otočnog dijaloga posvećena je izazovima kod osnivanja komunalnih elektrana. Vjeran Piršić upozorava da županije odlučuju o lokacijama solarnih elektrana te da zainteresirane udruge građana moraju obratiti pažnju na točkaste izmjene i dopune županijskih prostornih planova.
Kod osnivanja energetske zadruge ili društva treba biti jako oprezan kod definicija i registracije: zadruge, zajedni
Kombinirani modeli
Spomenuti modeli mogu se iskombinirati: cilj je realizacija konzorcija koji će omogućiti lokalnu tranziciju s konačnim ciljem da sredstva za proizvodnju obnovljivih izvora energije budu u većinskom vlasništvu lokalne zajednice.
Za lokalne projekte su trenutno najpraktičnije elektrane od 5 do 10 MW koje se mogu spojiti na 20 kV kabele. Međutim, potrebno je promisliti i optimizirati poslovni model i razmišljati pet, deset ili dvadeset godina unaprijed. Projektiranje pametne mreže je imperativ, jer postojeća infrastruktura nije spremna za uspješnu zelenu tranziciju.
Biramo mi
Generalno, zaključak je da se na državnoj razini trenutno potiče korporativni model, kojemu alternativu moraju stvoriti sami građani.
Primjerice, energetske zajednice u zakonu postoje, ali u praksi ne. Podzakonski akti kojima se definiraju nisu još donešeni. U međuvremenu, velike multinacionalne kompanije su više nego spremne iskoristiti svaku priliku.
Vjeran Piršić upozorava da uskoro slijede tri velika izborna ciklusa, a energetska tranzicija je prvoklasno političko pitanje. Tko će podržati građansku energiju? Koje su alternative?
Informirajte se na vrijeme, pogledajte otočni dijalog.
