Na jučerašnjim parlamentarnim izborima u Srbiji natjecala se i izborna lista nesvakidašnjeg naziva: Otete bebe. Točnije, Otete bebe - Ana Pejić. Dobili su 0.8 posto glasova.
Je li možda riječ o neukusnoj šali? Ne, cijela priča je zapravo duboko potresna.
"Bebi-afera" iza bezazlenog naziva krije horor priču
"Lista Otete bebe - Ana Pejić predala je ukupno 10.120 pravno valjanih potpisa birača. Njihova glavna borba će biti razotkrivanje "Bebi-afere", tj. potraga za navodno nestalim bebama", rekla je pred izbore za beogradski Danas nositeljica liste Ana Pejić, predsjednica Udruženja roditelja nestalih beba Vojvodine, koje je s još par udruženja osnovalo grupu građana koja nastupa na predstojećim izborima.
Ovo udruženje je i prethodnih godina organiziralo niz protesta i akcija povodom onoga što mediji u Srbiji nazivaju "Bebi-afere". Iza tog naoko simpatičnog naziva krije se kafkijanska horor priča.
Nakon pada režima Slobodana Miloševića sve veći broj žena počeo je sa svojim životnim pričama izlaziti u medije i govoriti o tome kako su ostale bez djece u rodilištu. Najveći dio tih ispovijesti čuo se u Srbiji, a potom u BiH, piše Index.
Ana Pejić tvrdi da joj je kći oteta 1988. te se dugi niz godina bori za istinu. Postoje mnoge majke koje tvrde da su im u bolnici rekli da im je beba umrla na porodu ili nakon, a da su bebe zapravo otete i prodane.
Do sada je u Srbiji podneseno oko 1500 prijava roditelja protiv nepoznatih osoba zbog nestanka njihove djece u rodilištima. Nadležne službe nisu potvrdile takve navode. Sve to donekle zvuči kao teorija zavjere, ali nema sumnje da je bol majki koje su izgubile djecu autentična.
Ana Pejić: Sumnjamo da je na crnom tržištu završilo više od 100 tisuća beba
"Bebe u bivšoj Jugoslaviji nestajale su od 1945. godine i to ne samo u Srbiji nego i u BiH, Makedoniji, Hrvatskoj… U Hrvatskoj su novorođena djeca nestajala u istočnoj Hrvatskoj, Zagrebu, Rijeci… Ne postoje neke precizne brojke, ali mi sumnjamo kako je na crnom tržištu završilo više od 100.000 beba.
Danas, poslije više godina rada udruge, tvrdimo kako je iza svega stajala država kojoj je to bio način financiranja. Uključeni su bili mnogi, počevši od liječnika, medicinskih sestara, bolnica, matičara, policije, tajnih službi… Bio je to genocid države nad svojim građanima", tvrdila je svojedobno Pejić za Al Jazeeru.
"Do 80-ih godina je oduzimanje djece u rodilištu rađeno po principu političke podobnosti, kako bi se pravilo podobno društvo, a nakon smrti Tita, važan je bio samo novac", objašnjavala je Pejić, podsjećajući na slučaj Marka Ivića iz njemačkog Landshuta, kojem je u Beogradu 1988. ponuđeno da kupi bebu.
Prema tvrdnjama Ane Pejić, beba se prodavala za 10 tisuća njemačkih maraka, a sve je rađeno pod kontrolom dijela Udbe. Pejić navodi i da su majke bile "prokužene od sredine kao loše jer nisu mogle roditi zdravo dijete".
Izborna lista kao dio borbe za istinu
Majke samo žele znati istinu, dobiti odgovor na pitanje - što se dogodilo s njihovom djecom.
"Mi se nećemo pomiriti ni s jednom činjenicom osim s odgovorom gdje su nam završila djeca", istaknula je Pejić u razgovoru za Novu TV.
Dio te borbe je bila i izborna lista.
Listu Otete bebe čine "najobičniji ljudi" – penzioneri, studenti, konfekcionari… mahom iz nekoliko udruženja roditelja koji sumnjaju da su im djeca oteta i nestala", rekla je nositeljica Ana Pejić za Danas, prenosi Index.
Na izbore su izašli pod geslom "Dosta nam je, aman, više ovog života, ne valja".
