Predstavljeni Masterplan odnosi se na prostor koji treba promatrati kao glavnu razvojnu paradigmu Splita, Županije, Republike Hrvatske, ali i šire jer se nalazi na ključnoj osi povezivanja središnjeg dijela istočne obale Jadrana s Panonskom nizinom i središnjom Europom i ključnim europskim prometnim pravcima. Zbog toga je posebno bitan dio koji se odnosi na promet i lučku infrastrukturu, kažu iz Savjeta za pomorstvo, promet i i infrastrukturu SDP SDŽ.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
Projekt nove luke na predjelu Stinica
Stambena izgradnja na pomorskom dobru, odnosno lučkom području pod upravljanjem Lučke uprave Split je nedopustiva. Osim što je protivna važećem GUP-u i strateškim dokumentima, ona znači i zauzimanje ključnog i dragocjenog preostalog prostora stambenom izgradnjom, nasuprot razvoja komplementarnih i komparativnih gospodarskih grana koje pružaju priliku za dokidanje prevelike ovisnosti o gospodarskoj monokulturi turizma.
Dovršenje neizgrađenog dijela lučkog područja na predjelu Stinice, predstavlja strateški projekt Lučke uprave Split, Grada Splita, Županije i RH u cjelini.
Osnovni cilj projekta je zadovoljavanje pojačane tržišne potražnje za lučkim kapacitetima luke Split uz istovremeno nesmetano funkcioniranje života i rada u gradu Splitu.
Izgradnjom nove luke na području Stinica s novih pet do šest vezova, bi se uz premještanje postojećih trajektnih linija za Anconu osigurali i dodatni kapaciteti za prihvat klasičnih ro-ro brodova, čime se snažno pojačava konkurentnost splitskog prometnog pravca i omogućava pokretanje novih teretnih i putničko-teretnih linija s lukama iz EU, ali i onih izvan EU kojima luka Split postaje ulaz za čitavu EU.
Sve navedeno se uklapa i direktno nadovezuje na postojeće lučke kapacitete u Sjevernoj luci i s njima čini logičnu, tehničko-tehnološku cjelinu jer se radi o komplementarnom vidu pomorskog prometa. Navedenim se potpuno oslobađa Gat sv.Duje (carinski), kao najveći gat u Gradskoj luci samo za domaći promet i time dodatno rasterećuje promet u užem centru grada.
Sva vozila koja prometuju preko Stinica su direktno i lako poveziva sa sadašnjim i budućim prometnicama na autocestu i ne opterećuju gradske prometnice.
Istovremeno se omogućava prihvat i otpremu najvećih brodova na kružnim putovanjima i pruža dodatno rasterećenje bazena Gradske luke, ali i omogućava „home port“ usluga, koja predstavlja najvišu dodanu vrijednost u toj industriji i otvara priliku za sveukupno hrvatsko gospodarstvo (promet i transferi iz Zračne luke Split, hotelski smještaj gostiju više platežne moći, opskrba svim potrebnim namirnicama, opskrba energentima, usluge brzih popravaka...).
Posebno se otvara mogućnost korištenja navedenih lučkih kapaciteta za prihvat i otpremu brodova na kružnim putovanjima u vršnim opterećenjima luke tijekom srpnja i kolovoza, čime se dodatno rasterećuje bazen Gradske luke. Nadalje, na navedenom području bi se prihvaćali navedeni brodovi iz „trećih zemalja“ zašto je potrebno izgraditi terminal sukladno schengenskim pravilima i raspisati natječaj za njegovo korištenje i održavanje.
Za sve navedene brodove (trajekte iz Italije, ro-ro brodove, cruisere u schengenskom režimu u, „home port“ aranžmanu i u vršnom opterećenju ljeti) dodatna udaljenost od 7,5 nm od Gradske luke ne predstavlja problem i dodatan trošak.
Iznimno je moguće, u suradnji Lučke uprave Split s nadležnim Ministarstvom, Agencijom za obalni linijski pomorski promet i nacionalnim brodarom, omogućiti premještanje jednog dijela domaćeg linijskog prometa u luku Stinice. Radilo bi se o uspostavi redovnih linija, posebno u razdoblju od 01.travnja do 01.listopada, za trajekte (ro-ro) koji bi prevozili prvenstveno kamione na otoke ili barem na one s najvećim brojem kamiona (luke Supetar i Starigrad).
Za navedeno je potrebno uspostaviti takav tarifni model koji bi financijski motivirao gospodarske subjekte u opskrbnom lancu (dobavljači, cestovni prijevoznici, brodar/i, gospodarski subjekti, trgovine i hoteli na otocima), koji bi time mogli kompenzirati dodatnih 7,5 nm udaljenosti i vremena potrebnog za plovidbu. Jedino tako je moguće dugoročno osigurati održavanje takvih linija. Naravno da bi i to značajno rasteretilo promet u i iz Gradske luke prometnicama u središtu grada Splita.
Na ovaj način bi luka na predjelu Stinica značajno rasteretila bazen Gradske luke i omogućila nesmetan život i rad u gradu. Ističemo, još jednom da bi Gradska luka trebala ostati slobodna od djelatnosti koje bi smanjile kvalitetu usluge za otočane i turiste koji na otoke dolaze osobnim automobilima.
Cestovno povezivanje splitskog poluotoka i Kaštela
Ideja povezivanja Splita i Kaštela komunikacijom preko Kaštelanskog zaljeva po prvi puta se planirala „Direktivnom regulacijskom osnovom“ Urbanističkog zavoda Dalmacije iz 1951.godine.
Pitanje se ponovno aktualizira posljednjih desetak godina, a posebno u posljednje vrijeme. I u predloženom Masterplanu se predlaže povezivanje splitskog poluotoka s Kaštelima dajući prednost rješenju povezivanja mostom u odnosu na povezivanje tunelom.
Povezivanje snažno podupiremo i dio je našeg programskog sadržaja posljednjih godina te ga shvaćamo kao dio novog ulaza u Split deniveliranim prelaskom preko D-8 na području Kaštel Sućurca i direktnom spojnom brzom cestom do tunela kroz Kozjak i povezivanjem na A1.
Zalažemo se za tunelsko povezivanje iz sljedećih razloga:
1. Iz svih dosadašnjih studija tunelsko rješenje je znatno jeftinije.
2. Istočno od trase se nalaze značajni i vrlo perspektivni lučki bazeni luke Split (trenutno 2 milijuna tona godišnjeg prometa tereta), zbog kojih bi most trebao biti viši i s dužim rasponima što ga dodatno poskupljuje, dok tunelsko povezivanje omogućava neometano prometovanje.
3. Na navedenoj trasi su izrazito snažni sjeverni i sjeverno-istočni vjetrovi koji bi onemogućavali neometano prometovanje tijekom cijele godine, ako bi se išlo na mostovno povezivanje. Tunel taj problem nema.
4. Batimetrija na toj trasi pokazuje maksimalnu dubinu od 19 m što značajno olakšava izgradnju i održavanje tunela i čini samo povezivanje značajno jeftinijom od mosta.
