Mediteranski festival knjige koji je proteklih pet dana u svom sad već tradicionalnom terminu posljednjeg "punog" tjedna u rujnu još jednom zauzeo Veliku dvoranu na Gripama ispunio je sva očekivanja koja je organizator - Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore - imao prije početka.
Osmi MFK, održan pod pokroviteljstvom i uz snažnu potporu Ministarstva kulture i medija, Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, dokazao se kao središnja točka splitske kulturne jeseni, i to na svakoj razini zbog kojih se i održava. Prvo, definitivno je prepoznat među "matičnom", splitskom publikom, potvrdio se i na širem, dalmatinskom prostoru, a istodobno je ostao važan "alat" promocije najvažnijih hrvatskih nakladnika, ali i iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore...
Organizatore, jasno, najviše raduje ono zbog čega ovakva događanja i postoje: zanimanje publike. Procjene nastale temeljem prodaje na sajmenom dijelu Festivala i prisutnosti na brojnim radionicama govore da su i ove godine oboreni rekordi posjećenosti, za tisuću je premašena priželjkivana brojka od 25 tisuća posjetitelja. Najveća knjižara u Dalmaciji - s 50 izlagača koji su ponudili izdanja osamdesetak nakladnika - pokazala je koliko je (ipak) velika potreba za pisanom riječi.
"Treba se Splitu podvući pod kožu, i mislim da je to MFK uspio. Mediteranski festival knjige ima tri dimenzije. Prvo, promocije novih knjiga i pisaca koje uvijek dovedu goste od kojih se može čuti nešto što je suštinski bitno za graditi bolji grad, boljeg sebe, bolje društvo. Drugo, u prodajnom dijelu posjetitelji mogu vidjeti najveću količinu knjiga u godini, a nakladnicima je to važno jer održava ekonomiju i održava ih živim. U tom dijelu smo posebno ponosni na Splitski kantun, dobili smo 19 nakladnika koji su splitski ili lokalni, a prije osam godina, kada smo počeli, bilo ih je samo dva, što govori o razvoju scene i kako ovakva manifestacija čini grad boljim mjestom. I na kraju, imamo obrazovni dio koji je stvarno eksplodirao, ove je godine dječji program bio stvarno iznad očekivanja. Spomenuo bih i broj posjetitelja koji je prešao 26 tisuća, da zaokružimo zadovoljstvo. Ovakva stvar kapilarno mijenja grad i regiju, a s obzirom da je više od 30 posto ljudi prvi put došlo na MFK, ima još mjesta napretku. A to veseli", komentirao je netom završeni Festival čelnik Zajednice nakladnika i knjižara HGK Slavko Kozina.
Anketa među posjetiteljima pokazala je, osim odličnog podatka o novim posjetiteljima, da MFK posjećuju ljudi svih starosnih skupina, otprilike dvije trećine ih je iz Splita, isto toliko ih je u ovih pet dana na Gripe došlo više puta, a sajmu su dali prosječnu ocjenu 4,8. I na koncu, oko dvije trećine posjetitelja kupilo je bar jednu knjigu.
Od svih zbivanja na MFK najbolje je krenuti od naizgled sporednog, a zapravo vrlo važnog segmenta festivala, onog "odgojnog", dječjeg programa kojeg je uredila i vodila Kate Bošković. Kroz brojne radionice u Bookvariju i Malom Bookvariju prošle su stotine djece. Doslovce su "planule" prijave za radionice, za neke su postojale i prilično duge liste čekanja, što je i očekivano kad znamo da su ih vodili Hrvoje Marko Peruzović, Tisja Kljaković Braić, Edi Matić, Mario Morović, Jelena Pervan...
Među dječjim programima svakako valja istaknuti projekt Rođeni za čitanje Ministarstva kulture i medija, s predstavama, čitanjem priča, crtanjem, igrom, podjelom slikovnica... Također, za nešto starije, predstavljen je projekt Škola i zajednica čiji je inicijator Boris Jokić, a koji se kao fakultativni predmet građanskog odgoja i obrazovanja već provodi u više od stotinu srednjih škola u nekoliko županija.
Učilo se o ekologiji i zaštiti okoliša, o prirodnim znanostima, Ivanu Meštroviću... Dio dječjeg programa bile su i promocije slikovnica na Velikoj pozornici, gdje su djeca razgovarala s popularnom Sanjom Pilić, a svoje su nove, ponekad i prve radove za najmlađe predstavili Miro Morović, Jasen Boko, Nina Slišković Goleš, Kate Bošković, Dora Mihanović, uz projekt Gradske knjižnice Marka Marulića "Ero s online svijeta" s tekstovima pobjednicima na natječaju na temu skladatelja Jakova Gotovca. GKMM je i ove godine bio vrijedan partner Festivala, predstavili su projekt dostave knjiga "Pedalama do priče", te besplatno upisivali nove korisnike.
"Održali smo više od 60 radionica i kazališnih predstava za djecu od jasličke do srednjoškolske dobi, i kroz te programe prošlo je više od tisuću djece iz cijele Županije. Reakcije djece, učitelja, odgojitelja i roditelja više su nego pozitivne, a uživali su i voditelji radionica", rekla je urednica dječjeg programa Kate Bošković.
Osim sajmenog dijela, urednički trojac Kruno Lokotar, Patricija Horvat i Katja Grcić složio je iznimno zanimljiv program na Velikoj pozornici koji se odvijao skoro bez prestanka. Predstavljena je sva najvažnija recentna hrvatska književna produkcija koja dosad nije predstavljena u Splitu. Svakako najposjećenije događanje, zapravo jedno od najposjećenijih u povijesti MFK, bilo je predstavljanje prve prave zbirke poezije Zlatana Stipišića Gibonnija "Bandire potonulog carstva", no dogodio se cijeli niz istinskih književnih poslastica, jer su nove knjige donijeli Nebojša Lujanović, Ivica Jakšić Čokrić Puko, Hrvoje Marko Peruzović, Anita Batinić, Aleksandra Wojtaszek, Alida Bremer, Jurica Pavičić, Ivo Goldstein, Slobodan Bubnjević, Staša Aras, Nada Topić... Posmrtno je predstavljen i roman "Chinook" velikog i prije pet godina preminulog pisca Bekima Sejranovića.
Bilo je i drugih zbivanja, poput panela o očuvanju lokalnog govora, posebno na otocima, ili o sadašnjosti i budućnosti crkve i teologije uz dvoje vrhunskih teologa Franom Prcelom i Antunom Šuljićem, stradanju djece u ratu u Ukrajini, predstavljanja fotomonografije o Domovinskom ratu... Odana je i počast nedavno preminulom Renatu Baretiću, jednom od najvažnijih hrvatskih pisaca, suradniku i velikom prijatelju Mediteranskog festivala knjige.
I za kraj nešto što je Kozina već spomenuo: vjerojatno najljepša priča 8. Mediteranskog festivala knjige je Splitski kantun - projekt Kate i Mirjane Bošković iz Slatkopedije - koji je ove godine okupio čak 19 splitskih manjih izdavača i autora sa samostalnim izdanjima. Ovaj projekt ima potporu Ministarstva kulture i medija, Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, i ključan je za proboj "malih" izdavača na knjižarske sajmove, na kojima zbog financijskih razloga često nemaju prilike sudjelovati. Na ovaj način otvorena su im vrata, i valja se nadati da će na budućim sajmovima ta skupina biti još brojnija.
Očito, Mediteranski festival knjige ne posustaje ni nakon svojih prvih osam godina, dapače - raste po svim pokazateljima.
