Povodom obilježavanja Dana Splitsko-dalmatinske županije, u dvorani Splitsko-dalmatinske županije danas je predstavljena knjiga "Sv. Jeronim Dalmatinac", autora Slobodana Prosperova Novaka. Splitsko-dalmatinska županija odnedavno svoj dan bilježi upravo na blagdan sv. Jerolima. Sam svetac je vrlo često, svjestan svoje teške naravi, znao reći: "Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum", odnosno: "Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac".
Uz autora, knjigu su predstavili splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i prof. dr. sc. don Mladen Parlov, a na video zidu prikazana je i izjava dr. sc. Bože Skoke.
U svom obraćanju Skoko je između ostalog kazao kako se do sada malo govorilo i znalo o sv. Jeronimu, zato je zahvalan autoru na ovoj knjizi koja je pisana kvalitetno i pitko. Naglasio je kako je sv. Jeronim naš nebeski zastupnik i na ovaj način Dalmacija mu se zahvaljuje.
"Čovjek, svetac, znanstvenik, prevoditelj, književnik..."
Župan je više puta naglasio da je ponosan na danas predstavljeno izdanje.
- Nije uobičajeno da županije izdaju knjige, ovo je prvi slučaj da je naša županija nakladnik knjige. Potaknut činjenicom da jako malo znanstveno i religijski vrednujemo lik i djelo svetog Jerolima, želio sam na ovaj način doprinijeti ispravljanju te nepravde. Proglašenjem novog datuma Dana Splitsko-dalmatinske županije, a sada izdavanjem ovog velebnog djela, napravili smo velik korak naprijed. Struka je već pohvalila ovo djelo.
Koristim priliku zahvaliti prof. dr. Slobodanu Prosperu Novaku, prof. Mladenu Parlovu, prof. Boži Skoki, ali i nizu drugih ljudi koji su sudjelovali u stvaranju ovog djela. Ovo je nulta točka od koje krećemo i prema mlađim uzrastima od 2020. godine u kojoj obilježavamo 1600 godina od smrti sv. Jerolima, a bit će to i godina sv. Jerolima na razini Europe. Imamo sreće da će Hrvatska prvih 6 mjeseci predsjedati EU i tako će nam se otvoriti prostor da ovog čovjeka, sveca, znanstvenika, prevoditelja, književnika... promoviramo kao svog čovjeka koji je ostavio neizbrisiv trag u svim sferama djelovanja na razini svijeta.
Ako su i pape koji su posjećivali crkve posvećene sv. Jerolimu, ako su toliki znanstvenici i književnici se osvrtali na opus sv. Jerolima, otkud nama pravo danas ne učiniti sve što on zaslužuje. Zahvaljujem svim županijskim vijećnicima od kojih sam dobio jednoglasnu podršku u namjeri promjene datuma Splitsko-dalmatinske županije. Kako ne biti ponosan da smo jedina jedinica samouprave koja u svom nazivu sadrži ime Dalmacije, to je naša Splitsko-dalmatinska županija.
Pred nama je još veliki posao. Drago mi je da smo dobili ponudu iz Zagreba da ovu knjigu prezentiramo na najvišoj mogućoj razini. Drago mi je da ćemo mladima pokloniti njima prilagođeno djelo o svetom Jerolimu, a tu je i niz aktivnosti s kojima dostojno želimo proslaviti lik i djelo sv. Jerolima - kazao je župan Boban.
"Sv. Jerolim je najučeniji i najslavniji čovjek koji je živio na ovom tlu"
- Okupili smo se ovdje da bi sv. Jerolim još više predstavljao našoj kulturi jer često zaboravljamo na svoje velike teme iz prošlosti, osobito na one koje nas mogu uputiti u bolju obrazovnu budućnost. Radi se o još jednoj krizi obrazovanja u Hrvatskoj. Sv. Jerolim je najučeniji i najslavniji čovjek koji je živio na ovom tlu. Mi nemamo puno takvih ljudi za koje možemo reći da predstavljaju samu srž našeg identiteta. Jedan od njih je sv. Jerolim, drugi je Marko Polo. Sjećate se da nam je morao doći kineski premijer podsjetiti nas da mu je Hrvatska domovina. Treći je Nikola Tesla. Oko te trojice ljudi može se isplesti jedan relevantan koloplet.
Što se tiče sv. Jerolima, on je kroz stoljeća bio zaštitnik Hrvatske. Na koji način? On je bio zaštitnik našeg jezika. Kada smo imali naš jezik, samo je duhovnost spašavala taj identitet jer tada nismo imali ni svoju vojsku ni državu. Danas naš jezik nije ugrožen, ali su ugrožene obrazovne razine. Vojska ne može riješiti obrazovne razine. U ono vrijeme nebeski zaštitnik je rješavao mnoge stvari, prije svega pitanje glagoljice koja je omogućavala određeni autonomni razvitak hrvatske kulture, a s druge strane ideju da je on onaj koji je Bibliju preveo na hrvatski jezik. Činjenica da je to legenda, ne znači da je manje važno od stvarnosti. Nekada je legenda u jednom narodu važnija od stvarnosti. Moramo se na to naučiti i ne to primati logikom ismijavanja, u smislu da se prisvaja nešto što nije naše. To često govore oni koji ismijavaju genetiku. Oni ismijavaju genetiku kada im se kaže da hrvatska kultura nije genetska kultura, nego kultura ovog tla i da traje puno dulje nego su ovdje Hrvati došli u 7. stoljeću. U Hrvatskoj je govoriti o Hrvatskoj postalo pomalo stidno, mislim da to treba osloboditi, da nemamo stid govoriti o svojoj povijesti i kulturi. Naša kultura nije nešto što bi netko trebao ismijavati.
Hrvatskoj treba obrazovna reforma, ali prava, suštinska obrazovna reforma.
Pokrenuli smo jednu ediciju, kolekciju koja bi trebala imati više od 50 knjiga koja bi se trebala zvati "Kanonski korpus hrvatske književnosti" koja će pokušati upravo prosvjeti, ne popunjavati rupe, nego napraviti ideju jednog rezervoara oko kojeg se može početi graditi ono po čemu bi se škola mogla početi reformirati. Nekidan sam vidio da jedan gimnazijski ravnatelj protestira što je u njegovoj školi dat udžbenik Hrvatskog jezika i književnosti koji ima 691 stranicu. Kamo sreće da ima 2000 stranica. Tko je to rekao da znanje treba reducirati? Ja to sigurno ne bih prihvatio jer ako netko kaže da znanje treba reducirati onda zbilja njemu treba nešto reducirati, a ne znanje! - kazao je autor knjige, prof. Prosperov Novak.
Video obraćanje prof. Bože Skoke pogledajte ovdje:
