Izvor zaraze mišoliki su glodavci, a osoba se najčešće zarazi boraveći u prirodi. S obzirom na to da je za zarazu dovoljan i udah onečišćene prašine, potreban je dodatan oprez, piše HRT.
S toplijim danima počela je i sezona češćeg boravka u prirodi, a time i mogućnosti da naletite na miševe - nositelje virusa. Šuma je njihovo prirodno stanište, ali zbog blage zime i obilja hrane povećao se broj miševa i voluharica. Da bi se smanjila mogućnost zaraze, potrebno je pridržavati se mjera zaštite.
- Ne sjediti izravno na tlu, ostavljati hranu i piće da dođe u kontakt s njihovim izlučevinama, ne treba piti vodu iz potoka, i ako se pridržavate tih osnova, neće doći do zaraze mišjom groznicom - objašnjava Dragan Turk, stručni voditelj u NP Risnjak.
Na području Gorskog kotara zabilježeno je 20-ak slučajeva mišje groznice. Ali, prema podacima NZJZ-a, slučajevi su zabilježeni i u okolici Karlovca, Zagreba, u Zagrebačkoj te Brodsko-posavskoj županiji.
- Mi ih ne možemo suzbiti kemijskim preparatima prvenstveno zbog toga što su Hrvatske šume potpisnice europskog certifikata koji zabranjuje bilo kakav unos kemije, a s druge strane ne mogu se suzbiti niti klopkama jer ih i tada morate fizički ukloniti. Tako da zapravo ostavljamo prirodi da to rješava - kaže Ivana Pečnik Kastner iz Uprave šuma Podružnica Delnice.
No nije šuma jedino mjesto gdje se možete zaraziti. Maske i rukavice poželjne su i dok čistite podrum i tavan jer za zarazu je dovoljan udah.
- Nakon inkubacije koja traje 7 do 10 dana pojave se prvi simptomi bolesti - obično temperatura praćena bolovima u lumbalnom dijelu i to predjelu bubrega. Netko može čak završiti na dijalizi dan-dva nakon čega se funkcija bubrega smiri - navodi dr. med. Marinka Kovačević, epidemiologinja u Domu zdravlja Delnice.
Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka, ali može imati ozbiljne posljedice.
