Izborne jedinice, odnosno njihova neustavnost prema sadašnjem modelu tema je u eteru već jedno izvjesno vrijeme. Točnije otkako je s Ustavnog suda stigla prijetnja da će iduće izbore proglasiti neustavnim ako se ne ujednači vrijednost biračkog glasa u svim izbornim jedinicama.
Problem je star više od desetljeća, ali nitko ništa nije poduzimao, a onda je popis stanovništva pokazao da su se postojeće nepravilnosti samo pojačale. I dok se u HDZ zasad ne izjašnjavaju o mogućim rješenjima, Most je na temu izbornog sustava organizirao u Saboru okrugli stol na koji je pozvao i ustavne stručnjake, profesore Fakulteta političkih znanosti, ali i udruge poput GONG-a i U ime obitelji Željke Markić. Došli su predstavnici drugih političkih stranaka, ali ne i HDZ-a, piše N1.
Predsjednik Ustavnog suda uzburkao je duhove i zašutio. Iako ima elemenata za daljnje djelovanje. Štoviše, Ustavni sud trebao je odavno reagirati.
“Jedino ispravno riješenje je da Ustavni sud ukine ovaj zakon i da na taj način prinudi Hrvatski Sabor da donosi novi zakon koji će biti u skladu s Ustavom i u skladu sa smjernicama koje bi Ustavni sud trebao naznačiti”, rekao je saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak.
Na pasivnost tog suda neki saborski zastupnici već su se naviknuli.
“Ne očekujem ništa, ali se nadam da će prestati davati znakovite izjave i da će ili ukinuti odredbe zakona koje smatraju neustavnim ili kako se ono kaže kad se svadbe i brakovi sklapaju: šutiti zauvijek”, rekao je saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk.
Šuti i HDZ. Za njih još ima vremena za usklađivanje izbornih jedinica s Ustavom. Tako se zasada ne izjašnjavaju o modelu koji oni smatraju najboljim, pa se nisu pojavili ni na okruglom stolu u organizaciji Mosta. GONG je već prije osam godina izašao sa svojim modelom koji sada svojata i SDP.
Berto Šalaj kaže kako bi šest izbornih jedinica s nejednakim brojem zastupnika bilo najbolje rješenje.
Na sličnom tragu je i profesor Nenad Zakošek.
“Najbolje rješenje bi bilo da se nešto smanji broj jedinica, da se poštuje prilikom formiranja tih jedinica postojeće administrativne granice i da se dodijeli, u sukladnosti s popisom stanovništva, različit broj mandata pri čemu bi Zagreb bio najveća jedinica i imao najveći broj mandata”, smatra Zakošek.
Ostane li broj izbornih jedinica isti, ali s različitim mandatima ovisno o broju birača u toj jedinici, slavonske županije bile bi zastupnicima u Saboru oskudnije.
“Prema nekim našim izračunima četvrta i peta izborna jedinica, dakle ove slavonske izborne jedinice sigurno bi izgubile po jedan mandat, a možda i po dva mandata”, tvrdi Šalaj.
Već sama ta mogućnost unijela je nemir, a i pobunu u slavonskom HDZ-u pa je teško očekivati da će središnjica predlagati nešto u tom smjeru. Interes za izbornu “krojačnicu” pokazali su danas i neki pripadnici Crkve, ali i Željka Markić iz udruge “U ime obitelji” koja je u dva navrata organizirala referendum o promjeni izbornog zakona.
“Smatram da je za to pitanje ključno uvođenje elektroničkog i, ili dopisnog glasanja, da je to model, i onda ajmo mi razgovarati o formiranju tih jedinica”, rekla je Željka Markić, javlja N1.
I u Mostu takvu mogućnost smatraju ne najvažnijim, ali svakako važnim pitanjem jer iz ciklusa u ciklus sve manje građana na izlazi na birališta. Otvoreni su za razgovor o izbornim jedinicama, ali uz ispunjavanje nekih uvjeta.
“Da nema velike fragmenatacija, ali isto tako da ne bude jednostranačje, odnosno da i manje stranke imaju mogućnost natjecati se, a ne ih samo isključiti”, poručio je saborski zastupnik Mosta Božo Petrov.
Iako trenutno nema suglasja, svi se slažu da je oko ovog pitanja važno postići politički konsenzus. Čeka se potez HDZ-a.
