Zaštitne prednosti vježbanja počinju slabiti s porastom razine onečišćenja zraka u susjedstvu, pokazalo je istraživanje.
Zdravstvene prednosti redovitog vježbanja naglo padaju u susjedstvima s prljavim zrakom, sugerira nova analiza.
Ljudi koji često vježbaju imaju manji rizik od smrti općenito. No, izloženost visokim razinama onečišćenja zraka može s vremenom smanjiti tu zaštitu, posebno od raka i srčanih bolesti, prema studiji koja je objavljena u časopisu BMC Medicine, piše Euronews.
Nalazi ukazuju na to da je tjelesna aktivnost dobra za zdravlje ljudi čak i u zagađenim područjima - ali da bi poboljšanje kvalitete zraka moglo maksimizirati te dobitke, rekli su istraživači.
„Naša studija pokazuje da otrovni zrak može, donekle, blokirati prednosti vježbanja, iako ih ne može eliminirati“, rekao je Andrew Steptoe, jedan od autora studije i profesor psihologije i epidemiologije na University College London (UCL).
„Nalazi su daljnji dokaz štete koju onečišćenje finim česticama može nanijeti našem zdravlju“, dodao je u izjavi.
Steptoeov tim analizirao je podatke više od 1,5 milijuna odraslih osoba koje su praćene više od 10 godina u Ujedinjenom Kraljevstvu, Danskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Tajvanu i Kini.
Istraživači su se usredotočili na vrstu onečišćenja zraka poznatu kao fine čestice ili PM2.5. Ove čestice - koje potječu izgaranjem ugljena i drugih fosilnih goriva, emisijama vozila, izgaranjem otpada i drugim izvorima - toliko su sitne da mogu prijeći krvno-moždanu barijeru i utjecati na srce i pluća.
Ljudi koji su barem 2,5 sata tjedno umjereno ili intenzivno vježbali imali su 30 posto manju vjerojatnost smrti tijekom razdoblja istraživanja u usporedbi s ljudima koji su rjeđe vježbali.
Ali ako su živjeli u području s razinom onečišćenja zraka iznad 25 mikrograma po kubnom metru zraka (μg/m³), smanjenje rizika za visoko aktivne ljude palo je na 12 do 15 posto, prema studiji.
Zaštitne prednosti vježbanja dodatno su se smanjivale pri višim razinama onečišćenja, iznad 35 μg/m³ – praga na kojem živi 36 posto svjetske populacije, navodi se u studiji.
Druga istraživanja povezala su onečišćenje zraka s respiratornim i srčanim bolestima, kao i neurološkim poremećajima poput Parkinsonove bolesti i demencije.
„Ne želimo obeshrabriti ljude da vježbaju na otvorenom“, rekla je Paola Zaninotto, jedna od autorica studije i profesorica medicinske i socijalne statistike na UCL-u.
„Provjera kvalitete zraka, odabir čišćih ruta ili smanjenje intenziteta tijekom zagađenih dana može vam pomoći da izvučete najviše zdravstvenih koristi iz vježbanja“, dodala je.
Studija ima neka ograničenja, posebno zato što je većina analize provedena u bogatim zemljama. To znači da se nalazi možda ne odnose na regije s nižim prihodima gdje je onečišćenje zraka još veće.
Istraživači također nisu imali podatke o kvaliteti zraka u zatvorenom prostoru ili prehrani ljudi, što bi također moglo iskriviti nalaze. Međutim, rezultati su se održali čak i nakon što su uzeli u obzir čimbenike poput prihoda, obrazovanja, pušenja i zdravstvenog stanja.
Sveukupno, istraživači su rekli da nalazi podržavaju napore za čišćenje prljavog zraka diljem svijeta.
„Vjerujemo da su čist zrak i tjelesna aktivnost važni za zdravo starenje i stoga potičemo veće napore za suzbijanje razina onečišćenja koje štete zdravlju“, rekao je Steptoe.
