Jelena Balog, vlasnica Vinologa, jedina je vinska brokerica u Hrvatskoj – a njen posao daleko je od običnog. Spoj analitike, tržišnih strategija i dubokog poznavanja vina čini ovu profesiju izazovnom, ali i izuzetno dinamičnom. U intervjuu otkriva kako je započela svoj put u vinskoj industriji, s kakvim se izazovima susreće te zašto hrvatska vina zauzimaju posebno mjesto na svjetskoj sceni. Razgovarali smo o tajnama vrhunskog vina, promjenama na tržištu i važnosti educiranog odabira prilikom kupnje.
Jedina ste hrvatska vinska brokerica. Kako ste se odlučili za ovaj nesvakidašnji posao?
- Trgovina me uvijek fascinirala, a s vinima je sve još izazovnije jer je to živa tvar – može se mijenjati, sazrijevati, ali može imati i skrivene mane. Trgovina vinima nosi jedan poseban, usudim se reći čaroban rizik. Za razliku od klasične trgovine, gdje su marže često fiksne, kod vina su zarade minimalne, pa se posao oslanja na velike količine i tržišne prilike. Ovaj posao je spoj analitike, pregovaranja i dubokog razumijevanja vina – i upravo me ta kompleksnost najviše privukla.
Što točno znači biti vinska brokerica? Koji su vaši glavni zadaci?
- Moj posao uključuje konstantno praćenje tržišta, analiziranje ponude i potražnje, testiranje uzoraka i povezivanje pravih kupaca s pravim vinima. Trgovina vinima nikad ne miruje – berbe se odvijaju diljem svijeta u različitim razdobljima godine, a cijene osciliraju ovisno o globalnim trendovima. Ono što radim bitno se razlikuje ovisno radim li s hrvatskim ili sa stranim vinima. Kada je riječ o domaćem vinu u rinfuzi, situacija je izazovnija jer se često nude vina koja nisu prikladna za tržište što je ujedno i razlog zašto ih prodavači nisu uspjeli plasirati.
S druge strane, u Europskoj uniji situacija je daleko organiziranija. Vina dolaze s jasnim specifikacijama, ponuđena su u različitim kategorijama i prodaju se po tržišnim cijenama. Postoje i velike vinarije, primjerice u Australiji, koje ne rade vlastite brendove, već isključivo vinifikaciju i potom isporučuju vino u kontejnerima diljem svijeta. Hrvatska, nažalost, nije zanimljivo tržište za takve divove – premali smo za njih.
Koliko dugo ste u vinskoj industriji i kako izgleda vaš tipičan radni dan?
- U ovom poslu sam već petnaest godina, a počeci su bili vrlo izazovni. Ne dolazim iz vinske obitelji niti sam imala "vinsko zaleđe". Nisam poznavala sve specifikacije vina, kategorizacije ni ključne igrače na tržištu. Godinama sam kontaktirala različite klijente dok nisam stekla stabilnu mrežu. Proučavala sam tržišne tokove, vinske rute, analizirala ponude i, naravno, kušala bezbroj uzoraka. Danas moj radni dan ovisi o trenutačnom stanju na tržištu. Nekad je sve mirno, a nekad cijene divljaju jer dolazi do nagle neravnoteže ponude i potražnje. No uvijek je dinamično – puno pregovaranja, analiziranja i donošenja brzih odluka.
S koliko autohtonih sorti vina raspolaže Hrvatska?
- Hrvatska je pravi mali vinski dragulj s više od 120 autohtonih sorti! Od Dalmacije, koja je dom Plavcu Malom, Pošipu i Grku, preko Istre s Malvazijom, pa sve do Slavonije i njezine nezaobilazne Graševine. Naša raznolikost je nevjerojatna i to nas izdvaja na svjetskoj vinskoj sceni.
Koja su najkvalitetnija hrvatska vina i u kojim regijama se proizvode?
- Kad govorimo o prepoznatljivosti, Malvazija iz Istre, Graševina iz Slavonije i Pošip iz Dalmacije prednjače. No zanimljivo je kako tržište reagira. Malvazija je daleko najskuplja, ove godine je probila cijenu za 30-40% u odnosu na svjetska vrhunska vina u rinfuzi, što je potpuno nevjerojatno. S druge strane, Plavac Mali, iako drži cijenu, polako gubi na popularnosti, dok se Graševina suočava s velikom konkurencijom iz susjednih zemalja. Ona se u drugim dijelovima Europe zove Laški Rizling, Welschriesling ili Olaszrizling, što znači da tržište nije ograničeno samo na Hrvatsku. No, unatoč tome, kod nas i dalje drži visoku cijenu jer ju domaći proizvođači i
institucije forsiraju.
Smatrate li da je vino hrana?
- Apsolutno! (smijeh) No, doista smatram da jest. Zato se i zalažem za strože kontrole i bolje analize izotopa pri Hrvatskom zavodu za vinarstvo. Vino nije samo piće – ono je proizvod koji priča priču o terroiru, načinu proizvodnje i kulturi.
Što je presudno da neko vino postane izuzetno kvalitetno?
- Dvije ključne stvari – kvalitetna sirovina i pametna enologija. Vino mora biti rezultat preciznog rada od vinograda do boce. Ako je svaki korak pažljivo vođen i ako se enolog zna prilagoditi prirodnim uvjetima, rezultat može biti spektakularan.
Na što bi kupci trebali obratiti pažnju pri kupnji vina?
- Definitivno na deklaraciju! Alkohol, godina berbe, vinogorje, proizvođač – sve to daje sliku o tome što možete očekivati. I naravno, najjeftinije vino nije uvijek najbolja opcija. Ponekad malo veća investicija donosi daleko veći užitak. Na žalost, svjedoci smo sve veće prisutnosti patvorenih vina koja ne ispunjavaju standarde i nisu vrijedna svoje cijene. Ona često sadrže umjetne dodatke ili su razrijeđena te predstavljaju ozbiljan problem za potrošače. Kupci često nisu sigurni kako prepoznati vino koje zaista odražava svoju cijenu i kvalitetu. Upravo iz tog razloga mi smo u Vinologu na svoje proizvode otisnuli oznaku "Wine Broker" – kako bi osigurali odnosno kojom garantiramo da samo najbolja vina dođu do potrošača. Ova oznaka jamči strogu evaluaciju i provjeru svakog vina koje je nosi.
Koliko često kušate vino?
- Gotovo svaki radni dan kušam uzorke, a na vinskim sajmovima zna biti i po 150 uzoraka dnevno! Naravno, to nije klasično pijenje vina – profesionalno kušanje podrazumijeva da se vino ne pije, već se ispljune nakon analize okusa i arome. Privatno uživam u vinu prema prilikama, ali uvijek s mjerom.
Koje vam je najdraže iskustvo s vinima izvan Hrvatske?
- Posjeti vinarijama uvijek su mi omiljeni dio posla – to je prilika da osjetim strast proizvođača, upoznam njihove metode i, naravno, uživam u fantastičnim vinima. Jedno od najdražih iskustava bilo mi je s Charlesom Hamelinom. On je sedma generacija vinara i njegovi Chablisi su među najboljima koje sam probala. Naime, obitelj Hamelin vino Chablis proizvodi od 1840. godine. Obiteljska vinarija se nalazi u francuskom selu Lignorelles. Vina s ovog imanja od 37 hektara izrađuju se u tradicionalnom stilu, bez uporabe hrastovih bačvi. Proces proizvodnje vina je dobro kontroliran i termo-reguliran. Bila sam u berbi kod njega, zajedno smo prošli detaljno svaki hektar njegova vinograda i svaku bačvu u podrumu. Njegove tehnike ću svakako primijeniti i u vlastitoj proizvodnji bijelih vina, posebno Chardonnayja.
