Zagrebački policajci dovršili su krim istragu nad 42-godišnjakom kojega sumnjiče za 12 kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju.
Od početka ožujka 2018. pa sve do kraja ožujka ove godine, 42-godišnjak je pretraživao dječju pornografiju i pohranjivao ju na svoje računalo.
Obavljenom pretragom računala, policija je pronašla 16.147 fotografija i više od 270 videosnimki dječje pornografije. Pritvoren je uz kaznenu prijavu. Istraga se nastavlja, javlja Dnevnik.hr.
Namamio maloljetnika
Zagrebački i karlovački policajci proveli su krim istragu nad 29-godišnjakom kojega sumnjiče za kaznena djela spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina, upoznavanje djece s pornografijom i mamljenje djece za zadovoljavanje spolnih potreba.
29-godišnjak je na društvenim mrežama komunicirao s maloljetnikom i razmjenjivao pornografski sadržaj, potom je otišao korak dalje i susreo se s djetetom na području Zagreba te počinio navedena kaznena djela.
Pretragom doma i prostorija kojima se koristi pronađeno je prijenosno računalo i mobitel koji su mu privremeno oduzeti. Pritvoren je uz kaznenu prijavu.
Zagrebačka policija upozorava
Izraz "dječja pornografija" na računalnom sustavu ili mreži/seksualno zlostavljanje djece putem interneta uključuje pornografski materijal koji prikazuje:
maloljetnika kako sudjeluje u seksualno eksplicitnom ponašanju
vizualno ili na drugi način prikazano pravo dijete ili realno prikazano nepostojeće dijete ili osoba koja izgleda kao dijete, u pravom ili simuliranom spolno eksplicitnom ponašanju ili prikazu spolnih organa djece u spolne svrhe
Što su pornografski materijali?
Pornografski materijali su spisi, snimke, fotografije, publikacije i sadržaji registrirani suvremenim sredstvima (film, tisak, video, ali i suvremene računalne komunikacijske elektroničke mreže) iz spolne sfere, a namijenjeni su za poticanje tjelesne pohote.
Koje situacije predstavljaju najveći rizik?
Ponude ili zahtjeve seksualne prirode djeca najčešće dobivaju prilikom korištenja aplikacija za razmjenu poruka i slikovnih sadržaja, putem elektroničke pošte ili prilikom igranja multiplayer računalnih igara.
Neki od oblika Cyberbullyinga:
Phishing → maliciozni računalni program ili način izravne komunikacije koji korisnika navode na otkrivanje korisničkoga imena i lozinke
Sexting → slanje poruka erotskog sadržaja nerijetko popraćeno traženjem seksualno eksplicitnih fotografija što može dovesti do objavljivanja takvih sadržaja sa fotografijama na društvenim mrežama. Često se sexting smatra uvodom u internetsko zlostavljanje.
Grooming → mamljenje djece radi seksualnih potreba.
Trolling → online uznemiravanje na forumu, grupnom chatu ili kod komentiranja na društvenim mrežama kada osoba ciljano šalje uznemirujuće poruke koje vrijeđaju ili omalovažavaju druge osobe.
Happy Slaping → skupina, najčešće maloljetnika, napada osobu i snima nasilje mobilnim uređajem, a snimko objavljuje putem društvenih mreža
Sextortion → počinitelji se lažno predstavljaju kao djevojke i nagovaraju dječake/mladiće na različite postupke seksualne prirode koje snimaju, nakon čega ih ucjenjuju
Preporuke roditeljima
Policija preporučuje roditeljima da koriste aplikacije s kojom oni kao roditelj imaju određeni nadzor nad sadržajima kojima dijete pristupa te aplikacijama koje dijete instalira na svoj uređaj.
Računalu je mjesto u prostoriji u kojoj se provodi najviše vremena zajedno kao obitelj. Na taj način roditelj može imati puno bolju kontrolu nad aktivnostima svoga djeteta na računalu.
Također redovito treba provjeravato koje aplikacije dijete ima u mobilnom uređaju te njihovu namjenu u smislu da li su namijenjene razmjeni komunikacije i razmjeni slikovnih ili video sadržaja.
Neke od popularnih aplikacija za razmjenu sadržaja su Messenger, Viber i Snapchat i Whatsapp te se također koriste aplikacije društvenih mreža kao što su Instagram, Facebook ili TikTok.
Ako dijete koristi mobilni uređaj roditelja, roditelji trebaju biti oprezni u povezivanju operativnog sustava s kreditnom karticom kako bi spriječili nastanak neželjenih troškova zbog kupnje sadržaja povezanih s aplikacijama od strane djeteta.
Brojeve mobilnih uređaja potencijalnih žrtava počinitelji mogu doznati preko različitih aplikacija koje služe razmjeni poruka, slikovnih i video sadržaja. Također je moguće te podatke pribaviti putem korisničkih profila na društvenim mrežama te je stoga bitno da se s djetetom provjere korisničke postavke, tj. da je vidljivost (izloženost) osobnih podataka djeteta prema drugim osobama (koje nisu prijatelji ili pratitelji) što manja.
Na internet - zajedno s djetetom
Savjetuju roditelje da zajednički posjećuju internetske stranice kako bi se upoznali sa sklonostima i navikama djeteta na Internetu. "Pronađite vremena da odgovorite djetetu kada vas pita o bilo čemu što ne zna o Internetu te potičite razgovore o sadržajima koje pregledava", poručuju iz policije.
"Poučite dijete koje su prednosti Interneta i modernih medija, ali i koje opasnosti skriva te da nikada ne šalju svoje eksplicitne fotografije drugim osobama zato što ne postoji način da se zaustavi njihovo dijeljenje nakon što se pošalju", dodaju.
Već pri prvom posjetu Internetu potrebno je djetetu postaviti temelje sigurnog i kulturnog ponašanja u virtualnom svijetu. Djeca sve više koriste osobna računala i mobilne uređaje za komunikaciju s drugim, kako poznatim, tako i nepoznatim osobama.
Sve što ih roditelji nauče i što im dozvole, temelj je za stvaranje dobrih korisničkih navika i za poštivanje pravila kod djece. "Vaše dijete ima pravo na privatnost, ali je vaša dužnost znati s kim komunicira", ističu u policiji.
Pozivaju roditelje da pomognu policiji u pronalasku počinitelja na sljedeći način:
- sačuvajte videozapise, fotografije i komunikaciju putem društvenih mreža i aplikacija za dopisivanje
- ostavite mobitel upaljenim
- ne odgovarajte na poruke i pozive osobe za koju sumnjate da iskorištava i zlostavlja vaše dijete
- pripremite podatke o PIN i PUK brojevima te IMEI broju mobilnog telefona
- dodatne obavijesti o sigurnom korištenju mobilnih telefona možete dobiti i od mobilnih operatera, koje možete kontaktirati putem besplatnih brojeva telefona ili e-mail adresa bilo kakvu sumnjivu situaciju dojavite policiji na broj 192
