Prvi u nizu Čakavskih susreta održan je u subotu, 3. svibnja 2025. u Knjižnici Dalmatina. Otvorila ga je ravnateljica Gradske knjižnice Marka Marulića Split Grozdana Ribičić koja je predstavila inicijativu Grada Splita kao i Udruge Marka Uvodića Splićanina, za očuvanjem splitskoga govora. Cilj je ovog prvog susreta prikupiti primjere dobre prakse u podučavanju čakavskoga narječja te u suradnji profesora s Filozofskog fakulteta u Splitu, nastavnika i knjižničara iz Splita i okolice osmisliti najbolji način prijenosa znanja kako na druge edukatore tako i na djecu i mlade, ali i odrasle. Splitski govor dio je nacionalnog registra kulturne baštine i kao takvog ga valja njegovati.
Susret je vodila prof. dr. sc. Anita Runjić-Stoilova s Filozofskog fakulteta u Splitu. Na susretima je zaključeno da primjena čakavskoga govora u nastavi najviše ovisi o nastavnicima i njihovoj dobroj volji, želji i stručnosti za prijenosom znanja svojim učenicima. Kurikul je posebno uključiv prema narječjima, a govornike ništa ne sprječava da njeguju svoj govor. Prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić s Filozofskog fakulteta u Splitu dala je primjer nastavnice Dijane Dvornik iz Osnovne škole Spinut. Ona sustavno radi na njegovanju splitskoga govora, pripremila je sa svojim učenicima priručnik za upoznavanje splitske kulturne baštine „Grad mi priča“, slovaricu „Spli'sku abecedu“, a uvela je i „splitski petak“ u nastavu tijekom kojeg učenici govore isključivo na splitskom govoru. Spomenuta je i škola Bijaći koja već 20–30 godina njeguje čakavicu. Niz godina sa svojim učenicima i njihovim roditeljima na očuvanju baštine i čakavice radi učiteljica Ines Dužević iz OŠ Mertojak kroz projekt „Čuvari baštine“.
Prof. dr. sc. Marijana Tomelić Ćurlin, dijalektologinja s Filozofskog fakulteta u Splitu izrazila je zabrinutost za očuvanje splitske čakavice s obzirom na to da na studiju imaju jako malo studenata izvornih govornika. Samo je nekoliko studenata na godinu zainteresirano za njegovanje splitske čakavice izborom predmeta „Splitska čakavština od Marulića do danas“. Uočena je važnost postavljanja „temelja“ tijekom osnovnoškolskog obrazovanja jer takvi učenici odnosno studenti pokazuju i bolje znanje i veći interes za tematiku.
Marina Ležaja i Tea Radić iz OŠ Slatine predstavile su projekt i istoimenu internetsku stranicu „Ča je za obid“ na kojoj su dostupni audio i video zapisi učenika i njihovih bližnjih s tradicionalnim, lokalnim receptima, a sve ispričano na čakavici. Katarina Škiljo i Renata Širović iz OŠ Manuš predstavile su svoj rad s djecom kroz ples, dramske izvedbe, recitacije, naglasile važnost suradnje s roditeljima i potrebe za sustavnijim pristupom problematici. Edita Perković iz OŠ Blatine-Škrape rekla je kako su tekstove Tončija Petrasova Marovića uklopili u Božićni igrokaz kao i da je veći broj nastavnika njezine škole zainteresiran za daljnju edukaciju na njegovanju splitskoga govora. Nikica Sikirica iz OŠ Lučac, u svom vrijednom, dugogodišnjem radu na splitskoj čakavici, naglasila je kako je njezinim učenicima žao što često nakon nižih razreda osnovne škole nemaju priliku nastaviti učiti o čakavici kao do tada te je neki mole da nastavi s njima raditi i dalje.
Tea Radić predložila je suradnju sa splitskim učeničkim zadrugama koje ima većina splitskih škola te njegovanje čakavice kroz njihove aktivnosti.
Splitski govor se rasplinio. Potrebna je i podrška Grada Splita kroz neki natječaj za predmetnu nastavu poput Dioklecijanove škrinjice ili Blaga našeg Marjana. Potrebna je veća podrška i ravnatelja škola.
U tijeku je osnivanje pučkog čakavskog teatra pri Udruzi Marko Uvodić Splićanin koju vodi Jadranka Mardešić Komac jer se pokazalo da je dramsko uprizorenje čakavskih tekstova jedan od najboljih načina usvajanja splitske čakavice.
Prof. dr. sc. Anita Runjić-Stoilova referirala se na elaborat o uvođenju splitskoga čakavskoga govora u škole koji je prof. emer. dr. sc. Joško Božanić s profesorima Filozofskog fakulteta u Splitu, odavno izradio sa željom da se splitski govor uvede u osnovne i srednje škola. Svakako treba, s obzirom na zahtjevnost zadanog cilja, raditi postupno na sustavu koji će moći iznjedriti i konkretne rezultate. Grozdana Ribičić misli da bi svakako bilo dobro raditi na ostvarenju jednog od zadanih ciljeva, a to je uvođenje čakavice kroz izborni predmet škole. Također, spomenuta je mogućnost da se čakavica radi kroz studentske nastavne baze u školama, govorilo se i o važnosti suradnje s Agencijom za odgoj i obrazovanje i s ravnateljima splitskih škola. Naglašena je potreba za promocijom i boljom vidljivosti čakavskih događanja u školama i u drugim ustanovama koje rade s djecom i mladima.
Novi Čakavski susret trebao bi donijeti nove konkretne zadatke u sklopu projekta očuvanja splitskoga govora.
Na susretu je sudjelovao i Edo Šegvić čija se nova knjiga „Libar o braći Uvodić“ upravo promovira u knjižnici te na najbolji način ilustrira rad na njegovanju splitskoga govora.
