Od 1. siječnja sljedeće godine Hrvatska će ponovo uvesti služenje vojnog roka. Za to postoji politička odluka, a u ovom trenutku u Ministarstvu obrane (MORH) radi se punom parom na izmjenama Zakona o obrani i zakona o službi u Oružanim snagama te pratećim pravilnicima koji će biti temelj za to da već od početka sljedeće godine prvi ročnici koji će morati obvezno služiti vojni rok krenu na obuku.
Hrvatska vojni rok nije ukinula već ga je 2008. godine samo zamrznula tako da se cijela stvar neće pokrenuti iz nule jer već postoji i zakonodavstvo, ali i praksa po kojoj se obuka odvijala do prije 16 godina. Naravno, trebat će sve to prilagoditi novim zahtjevima i okolnostima, piše Novi list.
Procjene Ministarstva
Još uvijek nije odlučeno hoće li vojni rok trajati dva ili tri mjeseca. Ako bi se išlo na prvu varijantu onda bi ročnici dobili samo temeljnu pješadijsku obuku, a ako bi vojni rok trajao tri mjeseca onda bi se tijekom trećeg mjeseca ročnici slali na neki oblik specijalističke obuke u kopnenoj vojsci, zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani ili mornarici. Nakon što bi odslužili vojni rok, ročnici koji su prošli obuku mogli bi birati hoće li se nakon toga vratiti u civilstvo, nastaviti se baviti svojim uobičajenim poslovima i biti dio vojne pričuve ili će ostati u Oružanim snagama i u njima tražiti svoju profesionalnu karijeru.
Kako se može doznati u Ministarstvu obrane, obuka ročnika odvijat će se u vojarnama u Požegi, Sinju i Kninu.
Svake godine između 17.000 i 18.000 muškaraca postaju punoljetni. I oni će biti obveznici služenja vojnog roka. Naravno, neće svi oni ići na obuku. Jedan manji dio njih neće proći liječnički pregled. Drugi dio, očekuje se puno veći, pozvat će se na priziv savjesti i neće služiti vojni rok, odnosno neće imati vojnu obuku. U Ministarstvu obrane procjenjuju da će u prvoj godini, odnosno u 2025., kroz obveznu obuku proći između 4.000 i 4.500 ročnika i to u četiri ili pet poziva, svakih nekoliko mjeseci.
U ovom trenutku u Hrvatskoj postoji dragovoljno služenje vojnog roka. Oni koji se na njega jave imaju pravo na naknadu od 900 eura mjesečno. Ministarstvo predviđa da će i oni koji će obvezno služiti vojni rok dobivati naknadu, ali ona će najvjerojatnije ipak biti nešto manja.
Civilno služenje
Što se tiče vojnih obveznika koji će se pozvati na priziv savjesti, morat će služiti civilni vojni rok. On će biti duži od vojnog, moguće i dvostruko. Njihove dužnosti i obveze Ministarstvo će koordinirati s Civilnom zaštitom, jedinicama lokalne samouprave i sustavom socijalne zaštite. Kroz sustav Civilne zaštite oni će dobiti obuku kako postupati u slučaju prirodnih katastrofa kao što su požari ili poplave, ili naučiti osnove pružanja prve pomoći.
U općinama i gradovima mogli bi pomagati u nekim važnim infrastrukturnim projektima, a u sustavu socijalne zaštite sudjelovali bi u pomoći potrebitima. Još uvijek nije poznato koliku će naknadu dobivati za ovu svoju aktivnost.
Iz Ministarstva poručuju da će svakako pokušati kroz razne promidžbene akcije postići da se što veći broj obveznika ipak odluči za klasičnu vojnu obuku. Bit će moguće i odgoditi služenje vojnog roka. Na primjer, oni koji nakon srednje škole upišu fakultet imat će pravo zatražiti odgađanje služenja vojnog roka dok ne završe visoko obrazovanje.
Još uvijek se rade projekcije koliko će se iz proračuna morati izdvojiti za uvođenje obveznog vojnog roka. To ponajprije ovisi o modelu koji će biti izabran, odnosno o trajanju, hoće li obuka trajati dva ili tri mjeseca. Prije nekoliko godina u optjecaju je bila svota od 67 milijuna eura godišnje, ali tek treba vidjeti koliko bi to sve moglo koštati. Od 2008. kada je zamrznuto služenje obveznog vojnog roka, pa do kraja 2022., dragovoljno ga je služilo ukupno 10.327 ročnika.
Prijeti Rusija, Hamas i Hutisti
Prvi je o uvođenju vojnog roka početkom godine govorio premijer Andrej Plenković.
– Ajmo malo otvoriti oči i dignuti glavu. Ako dignemo glavu i maknemo se iz našeg dvorišta, kakav svijet vidimo oko sebe? Svijet u kojem nuklearna sila Rusija dvije godine vrši brutalnu agresiju na nama prijateljsku Ukrajinu. Kad još malo dignemo glavu i pogledamo prema istočnom Mediteranu, nakon Hamasovog terorističkog napada na Izrael, tamo je izbio ogroman rat. Postoji Hezbolah, Hutisti, postoji gađanje brodova koji prolaze kroz Sueski kanal.
Prije četiri i pol mjeseca bile su takve tenzije na Kosovu da je skoro izbio rat između Kosova i Srbije. Ako pogledamo tenzije u drugim zemljama u našem susjedstvu, ako pogledamo prijetnje izazvane ilegalnim migracijama onda nam u fokus dolazi jedna riječ – a to je sigurnost, rekao je Plenković.
