Okrugli stol "Očuvanje morskog okoliša i obalnog prostora u Hrvatskoj" održao se danas u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Koje prepreke trebamo svladati kako bismo osigurali budućnost naše obale?, Hoće li novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama spriječiti problematične intervencije na plažama?, Kako ublažiti utjecaj turizma na okoliš?, odgovore na ova pitanja na okruglom stolu dali su Splitsko-dalmatinska županija i Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.
Hajdi Biuk, pravnica u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce upoznala nas je s prijavama građana na Zelenom telefonu i aktualnim izazovi zaštite mora i obalnog područja.
"Zeleni telefon je mreža Zelenih telefona koja funkcionira na razini cijele Hrvatske. Udruga Sune zaprima pozive iz SDŽ i Dubrovačko-neretvanske županije i zapravo je i povod zašto smo i danas ovdje. Građani su oni koji nam se putem Zelenog telefona obraćaju s različitim okolišnim problemima koje mi nastojimo riješiti bilo savjetovanjem građana bilo samostalnim postupanjem u ime građana i tako zapravo prikupljamo informacije na terenu i uočavamo koje su to ključni izazovi koje treba riješiti", kazala je Biuk.
Zanimalo nas je koji su to ključni problemi i koliko ih je.
"S obzirom na to da smo udruga koja prvenstveno funkcionira na obali, najveći broj prijava zaprimamo vezano za more, za obalu tako da to i je naš fokus djelovanja. Građani primjećuju raznorazne izazove za morski okoliš, a to su najčešće nasipavanje i dohrane plaža koja se provode neadekvatno, bespravna gradnja na pomorskom dobru, sve veći broj prijava zaprimamo za otpadne vode u moru bilo to od brodova bilo s kopna", opisala nam je Biuk izazove koji su sve aktualniji.
Komentirala je i kruzere koji sve češći plove našim morima.
"U lukama bih se trebale prihvaćati otpadne vode, no ja nemam točna saznanja o tome, ali ono što nam građani vrlo često javljaju su upravo izlijevanja takvih voda s brodica zbog nepostojanja prihvatnih kapaciteta luka u tom pogledu", te još jednom istaknula da građani mogu prijaviti određena zamućenja mora Lučkoj kapetaniji, komunalnom redarstvu, prema novom zakonu trebao bi se uspostaviti malo konkretniji sustav gdje će te nadležnosti biti puno bolje raspoređene."
Vode koje kruzeri izbacuju u naše more su ogroman problem
Marija Vuković, pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša, komunalne poslove, infrastrukturu i investicije Splitsko-dalmatinske županije, upitana je da komentira slučaj gradnje luke Krila Jesenice, nasipanje u Makarskoj,...
"Mi nismo tijelo nadzora, mi smo tijelo koje provodi postupke procjene utjecaja zahvata na okoliš. Što se tiče luke, ako će se ona tamo raditi, prije izdavanja lokacijske dozvole ta luka bi trebala ići na procjenu utjecaja na okoliš. Ministarstvo provodi tu procjenu, ako je preko 100 zahvata odnosno 100 vezova u toj luci vjerojatno će to ići na procjenu", kazala je Vuković.
Nije mogla izdvojiti određeni slučaj kojim se bave jer kako je kazala imaju na tisuće slučajeva.
"Naše područje djelovanja je jako široko. Svi zahvati koji se događaju na prostoru naše županije idu na procjenu ili ocjenu tako mi praktički kao članovi sudjelujemo u tim povjerenstvima gdje se donosi rješenje koje sadrži mjere za zaštitu okoliša odnosno sastavnice okoliša za konkretan zahvat".
Zanimalo nas je prati li itko onečišćenje mora vodama koje izbacuju kruzeri u naše zatvoreno more.
"Nažalost, ja sam istraživala to područje i mislim da je to ogroman problem jer ja mislim da smo mi četvrta flota u svijetu u broju plovila po moru i smatram da taj ogroman problem trebamo sagledati odnosno da bi zakonski trebalo to regulirati. Načelno nešto postoji, ali doista se nitko sustavno nije počeo baviti, a o tom problemu treba pričati i uključiti sve inspekcijske službe, sva Ministarstva da zaštitimo more jer u nekakvoj bližoj perspektivi imat ćemo problem i s plastikom i s otpadnim vodama".
Vuković vjeruje da će nadležni, ali i svi odgovorni shvatiti koliko je to veliki problem i da ga je potrebno riješiti.
"Smatram da bi se u novim lukama koje se tek grade trebalo predvidjeti prihvat takvih voda jer one se ispuštaju na otvorenom moru, a samo iz Krila Jesenice koliko ima brodova koji turistički prevoze ljeti, možemo samo zamisliti koliko oni ispuste, a kamoli ovi veliki koji dolaze u naše more?", upitala je te dodala kako brodovi koji ostaju na vezu ne bi smjeli ispuštati te vode.
"Ne bi smjeli, te vode se ne bi smjele ispuštati i u civiliziranom svijetu morali biste imati potvrdu gdje su te vode završile".
HZJZ periodično uzima uzorke mora kako bi ispitao čistoću mora, za sada su ti uzorci bili uredni.
"Mi financiramo ispitivanje kakvoće mora na plažama i kakvoća mora je izvrsne kvalitete i tu nema problema. To je ciljano ispitivanje u ljetnom periodu zbog zaštite zdravlja kupača.
Balastne vode su već neki drugi problem, plastika je poseban problem - mikroplastika koja će završiti i u ribama. Neka istraživanja su pokazala da u morima ima previše te plastike, moguće da je došla s brodova, ali i obale".
Ivošević se osvrnuo na slučaj s fekalnim vodama na Benama
Bojan Ivošević, zamjenik gradonačelnika Grada Splita, također nam je komentirao vode koje se ispuštaju u naše more, vode koje stižu s kruzera, balastne vode ili vode koje stižu tankovima, a koje su problem koji se ne rješava i ne nadzire.
"Po pitanju kruzera nije baš dobro definirana regulativa niti je kruzerima omogućeno da se spoje na sustav i da to naprave tako da najčešće to daleko od obale završava u more. Ja ću podsjetiti da i sva kanalizacija Dalmacije i Istre nakon što prođe kroz kolektor, to isto završavana dnu mora i to je jedan prirodan i normalan proces ako se poštuju sve one stručne pretpostavke koje bi se trebale napraviti na sustavu da ne dolazi do onečišćenja mora", kazao je Ivošević te dodao kako nije problem ako dio fekalnih voda kojima je odrađena filtracija završi u moru jer cijela Dalmacija i cijela obala u konačnici završava u more već je problem ako to završi na površini, da se to ne pročisti"; kazao je.
Sve ovisi što se ispusti, na koji način, na kojoj dubini, a pitanje je kako tehnološki to treba odraditi prije nego što dođe do ispuštanja u more. Zanimalo nas je što će se dogoditi s koncesijama ugostiteljskih objekata te koliko oni zagađuju okoliš.
"Ima koncesionara koji drže uredan okoliš, poštuju sve ekološke norme, paze na prirodu i one koji ne poštuju uvjete koje država ili županija stave unutar koncesije i takve koncesije treba strože nadzirati i djelovati preventivno, u konačnici raskidati te koncesije ako se nađe razloga.
Imali smo jednu situaciju u Splitu gdje je jedan koncesionar godinama ignorirao da mu fekalne vode cure na području koncesije, završilo je kako je završilo, oni su to promijenili, Županija nije našla shodno to raskinuti i on nastavlja s radom zahvaljujući odluci naše Županije", kazao je Ivošević.
Naravno, riječ je o restoranu na Benama, koncesionara Nacional d.o.o. s odgovornom osobom koja upravlja tom tvrtkom.
"To je opće poznata informacija da su fekalne vode curile u priobalni pojas koje su tim potočićem završavale u more. Čak je i poduzetnik aktivno sudjelovao u prikrivanju tragova, Županija nije shodno našla da to sankcionira raskidom koncesije. To je njihova politička odluka u konačnici da oni nisu vidjeli u tome problem".
ZBOG OTPADNIH VODA DRŽAVNA INSPEKCIJA NA BENAMA Stigle zabrane, izdani su i prekršajni nalozi
Novi Zakon o pomorskom dobru kaže da nešto trebamo ukloniti, ishoditi papire pa ponovno nasuti?
Ivošević nam je komenitrao i stavove Grada i Županije vezane za izmjene Zakona o pomorskom dobru.
"Iako ovaj novi Zakon ima brojne dobre strane one će se u nekim interakcijama i loše odraziti na grad Split i okolne općine. Mi sada imamo problem gdje tražimo jedan stav Ministarstva; da nam vrlo jasno kaže; primjerice Slatine. Splitske Slatine nastale su zadnjih 15-ak godina, sve plaže su nasute i najčešće su nasipane od strane Grada, bilo je i privatnika koji su znali nelegalno nasipati i sada imamo prostorno-plansku dokumentaciju koja omogućuje izgradnju takve plaže s nešto finijom materijom, a po ovom zakonu oni traže od nas da mi sve žalo vadimo iz mora, ishodujemo dozvole i vraćamo ga ponovno u more. To je malo sumanuto jer Split bi izgubio cijele Slatine, trebala bi nestati i cijela Podstrana, sve njene plaže.
Mislim da se nije našlo to njeno prijelazno rješenje koje bi omogućilo legalizaciju onoga što se u prostorno-planskoj dokumentaciji smjelo nasuti samo je trebalo ishoditi papire. Većina Dalmacije, nažalost, nasipana je tako, da se nisu ishodili svi papiri već je bilo 'naspi što prije, sezona će' ", pojasnio je Ivošević.
Vraćanje u prvobitno stanje nečega što je ilegalno nasuto, Grad i Županiju će koštati pola pola. Radi li se ovdje o još jednom hrvatskom apsurdu i uzaludnom bacanju novca?
"Na konkretnom primjeru Slatina vraćanje u to prvobitno stanje nečega što je nasipano u mandatu Keruma ili Baldasara, a istodobno imamo pravo na temelju UPU-a za Slatine izraditi takvu plažu i ponovno je nasuti.
Upravo tražimo mišljenje od Ministarstva hoće li oni tražiti od nas da uklanjamo ono što možemo napraviti jer trenutno trebali bi ukloniti, ishoditi papire i ponovno nasuti. To je dvostruko uništavanje pomorskog dna jer je prvi put uništeno kada su prije 15, 20 godina nasipali te plaže po Splitu i okolici, a sada izvlačenjem toga s morskog dan i opet novim nasipanjem uništit će se i ono malo što se oporavilo zadnjih 15 godina", kazao je Ivošević.
Žnjan i kanalizacija - opasnost po zdravlje kupača?
Kažu kako se na Žnjanu predviđa gradnja još jednog velikog hotela, ali generalno, trebaju li se Splićani bojati da sva ta kanalizacija ide nekim okolnim putevima ipak u more, upitali smo ga.
"Ne. Vi imate nekoliko tih potoka na Žnjanu koji se spajaju s oborinskom vodom i koji idu dublje u more. Sada za vrijeme radova oni se moraju preusmjeriti da bi sve bilo u skladu s onim projektom za koji je Grad Split točnije naša tvrtka Žnjan d.o.o. dobio koncesiju.
Sada za vrijeme radova, prilikom kiša, dolazi do ispiranja zemlje koja je tu trenutno raskopana, ne radi se o nikakvim fekalnim vodama niti ičem sličnome. Na svakom gradilištu kada padne kiša, prašina i zemlja, završe ili na ulici ili u moru ili u nekom potoku. Ovo se sve radi kako bi u budućnosti oborinske vode i potoci bili pravilno usmjereni i što manje utjecali na plažu", zaključio je zamjenik Ivošević.
