Prema procjeni think tanka Transport & Environment (T&E), dugotrajnija cijena nafte od 100 dolara po barelu, razina koja je početkom tjedna ponovno dosegnuta, značila bi da bi vozači u EU-u u godinu dana ukupno platili 55 milijardi eura više za gorivo.
Ta procjena temelji se na usporedbi podataka iz 2022. godine, kada je ruska invazija na Ukrajinu pogurala cijenu nafte prema 100 dolara, s razdobljem 2017. – 2019., kada su cijene bile stabilnije. Vozači koji prelaze više kilometara mogli bi osjetiti još veći rast troškova.
U Ujedinjenom Kraljevstvu analitičari iz organizacije Energy and Climate Intelligence Unit (ECIU) procjenjuju da bi cijena nafte od 100 dolara po barelu povećala godišnje troškove goriva za oko 140 funti za vozače koji godišnje prijeđu oko 13.000 km. Procjena se temelji na usporedbi s cijenama goriva početkom ožujka, prije nego što su Sjedinjene Države i Izrael napali Iran, prenosi tportal.
Električni automobili postaju još isplativiji
Rast cijena nafte dodatno povećava razliku u troškovima između vozila na fosilna goriva i električnih automobila.
U Ujedinjenom Kraljevstvu vozači električnih vozila već sada godišnje štede oko 870 funti u odnosu na vozače benzinskih ili dizelskih automobila. Ako cijena nafte ostane na 100 dolara po barelu, ta bi ušteda mogla preći 1000 funti godišnje, procjenjuje ECIU.
U Europskoj uniji trenutno je na cestama oko 7,7 milijuna električnih automobila, koji već sada smanjuju potrošnju nafte. Ako bi se cijena nafte zadržala na oko 100 dolara, vozači električnih vozila u Europi zajedno bi uštedjeli oko 40 milijuna eura dnevno, navodi T&E.
Ovisnost o nafti povećava geopolitički rizik
Analitičari upozoravaju da Europa zbog velike ovisnosti o uvozu fosilnih goriva redovito osjeća posljedice geopolitičkih kriza. 'Europska ovisnost o nafti stvara dodatni geopolitički trošak svaki put kada dođe do globalne nestabilnosti', rekao je Antony Froggatt iz organizacije T&E.
Dodao je kako takve krize povećavaju pritisak na kućanstva i gospodarstvo te da Europa mora smanjiti ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima.
'Donald Trump i njegovi partneri u Rusiji i Saudijskoj Arabiji imaju veliku moć, ali jedno ne mogu kontrolirati – vjetar i sunce', rekao je Froggatt, naglasivši da bi Europa trebala ubrzati uvođenje električnih vozila, dizalica topline i obnovljivih izvora energije.
Sličnu poruku poslao je i Colin Walker iz ECIU-a, koji upozorava da Velika Britanija nema stvarnu kontrolu nad cijenom nafte. 'Ovo nas podsjeća na skok cijena nakon ruske invazije na Ukrajinu. Govori se o energetskoj sigurnosti i bušenju u Sjevernom moru, ali realnost je da takve mjere ne mogu spriječiti ovakve globalne šokove cijena', rekao je.
Naftne kompanije profitiraju od kriza
Nagla poskupljenja nafte tradicionalno donose ogromne profite energetskim kompanijama i državama izvoznicama. Primjerice, 2022. godine, kada je cijena nafte također dosegnula oko 100 dolara po barelu, pet najvećih javno izlistanih naftnih kompanija – BP, Shell, TotalEnergies, Chevron i ExxonMobil – ostvarilo je gotovo 200 milijardi dolara dobiti.
Prema procjenama, globalna industrija nafte i plina u prosjeku ostvaruje oko bilijun dolara čistog profita godišnje, a u godinama visokih cijena taj je iznos još veći.
Europska unija je 2022. i 2023. uvela posebne poreze na izvanredne profite energetskih kompanija kako bi dio tog novca vratila potrošačima, no ta je mjera u međuvremenu ukinuta. Analitičari iz T&E-a smatraju da bi EU trebala biti spremna ponovno je uvesti ako cijene energije dugoročno ostanu visoke.
Velika Britanija i dalje ima porez na izvanrednu dobit energetskih kompanija, no stručnjaci upozoravaju da bi njegovo ublažavanje, što industrija traži, imalo vrlo malo koristi za potrošače.
Energetski šokovi skupo koštaju Europu
Procjenjuje se da su europske vlade tijekom energetskog šoka 2022. godine morale odustati od oko 30 milijardi eura prihoda od trošarina na gorivo kako bi ublažile rast cijena za građane.
Projekt Transition Security Project procjenjuje da je energetska kriza između 2022. i 2025. koštala EU i Veliku Britaniju čak 1,8 bilijuna dolara. Savjetnici britanske vlade za klimatsku politiku upozorili su ovoga tjedna da bi postizanje cilja klimatske neutralnosti do 2050. koštalo manje od jednog velikog naftnog šoka poput onog izazvanog ratom u Ukrajini.
'Slabljenje klimatskih politika – poput odgađanja zabrane prodaje automobila na fosilna goriva nakon 2035. ili odgode europskog sustava određivanja cijene ugljika za grijanje i goriva – samo će nas učiniti manje sigurnima', zaključio je Froggatt.
