Posebni povjerenik američkog predsjednika za Ukrajinu, Keith Kellogg, izjavio je da će Europa biti konzultirana, ali u konačnici isključena iz predloženih mirovnih pregovora između Rusije, SAD-a i Ukrajine. Kada su ga pitali hoće li Europa imati svoje mjesto za pregovaračkom stolu, Kellogg je odgovorio: "Došao sam iz škole realizma – i to se neće dogoditi.“
„Možda će to biti neugodno kao kada kreda na ploči zaškripi, ali govorim vam iskreno“, izjavio je u subotu. Poslao je i poruku europskim prijateljima: „Uključite se u raspravu – pritom se ne žaleći za stolom, nego predlaganjem konkretnih prijedloga, ideja, povećanjem obrambenih izdvajanja.“
Nema sumnje da će njegove izjave izazvati burne reakcije među nekim europskim liderima koji ne vjeruju Trumpu i smatraju kako je sigurnost njihovih zemalja neraskidivo povezana s budućnošću Ukrajine. Poljski ministar vanjskih poslova, Radosław Sikorski, naveo je da je francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao europske čelnike u Pariz u nedjelju kako bi raspravili novonastalu situaciju, piše The Guardian.
Kellogg je istaknuo da je jedan od razloga neuspjeha prethodnih mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije bio prevelik broj zemalja uključenih u proces, koje nisu imale kapaciteta provesti takve dogovore. „Mi nećemo krenuti tim putem“, rekao je na margiana sigurnosne konferencije u Münchenu.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenski ranije je u svom govoru na konferenciji upozorio kako je vjerojatno da će Europa biti isključena iz pregovora. Pozvao je Europu da se aktivnije uključi i formira europsku vojsku u kojoj bi Ukrajina imala središnju ulogu.
Dok se neki europski čelnici sve više boje Trumpovog pristupa mirovnom sporazumu za Ukrajinu, strahujući da bi dogovor mogao biti sklon povoljnom ishodu za SAD, a s dugoročnim posljedicama ne samo za sigurnost Ukrajine već i Europe, poljski premijer Donald Tusk izjavio je na društvenim mrežama:
„Europa hitno treba svoj plan djelovanja u vezi Ukrajine i naše sigurnosti, inače će o našoj budućnosti odlučivati drugi globalni akteri – ne nužno u skladu s našim interesima… Taj plan mora biti pripremljen sada. Nema vremena za gubitak.“
Kellogg je naglasio kako su ključna pitanja osiguravanje da se rat ne nastavi nakon primirja i očuvanje ukrajinske suverenosti. Za to je potreban vjerodostojan jamac sigurnosti. Također je istaknuo da radi „u Trumpovom ritmu“ te očekuje postizanje dogovora u narednim tjednima i mjesecima. Ključno je dogovoriti mehanizme za rješavanje kršenja bilo kakvog primirja.
Kellogg je izjavio da surađuje s kontaktima unutar NATO saveza, dok je Steve Witkoff, povjerenik za Bliski istok, u kontaktu s Rusima.
Zelenski je apelirao na Europu da ne ostane izvan pregovora o promirju:
„Budimo iskreni – ne možemo isključiti mogućnost da će Amerika reći ‘ne’ Europi po pitanjima koja je pogađaju. Mnogi čelnici govorili su o Europi koja treba imati vlastitu vojsku – vojsku Europe. Vjerujem da je došlo vrijeme za to. Europske oružane snage se moraju stvoriti.
„Prije nekoliko dana, predsjednik Trump mi je prepričao svoj razgovor s Putinom. Nijednom nije spomenuo da SAD trebaju Europu za pregovaračkim stolom. To puno govori. Stara vremena su gotova – kada je Amerika bezuvjetno podržavala Europu. Ukrajina nikada neće prihvatiti dogovore sklopljene iza naših leđa bez naše uključenosti. I ista pravila trebaju vrijediti za cijelu Europu. Nema odluka o Ukrajini bez Ukrajine. Nema odluka o Europi bez Europe.“
Dodao je:
„Predsjednik Trump jednom je rekao: ‘Nije važno u kojoj si obitelji rođen, već onu koju stvoriš.’ Moramo izgraditi što bliži odnos s Amerikom, – i da, novi odnos – ali kao Europljani, a ne samo kao odvojene nacije. Zato nam je potrebna jedinstvena vanjska politika, koordinirana diplomacija, zajednička vanjska politika Europe.“
Dok se mnoge europske zemlje suočavaju s rastućim euroskepticizmom, ideje o integraciji možda neće naići na široku potporu, ali bi mogle potaknuti detaljnije rasprave o vojnoj ulozi koju Europa može imati u Ukrajini – uključujući i mogućnost postavljanja trupa radi zaštite primirja.
Generalni sekretar NATO-a, Mark Rutte, pozvao je Europu da ostane angažirana s Trumpom i da ne vjeruje kako će ona biti napuštena, naglašavajući:
„Mi smo jedna obitelj“, uz napomenu da „Amerikanci imaju pravo – ne trošimo dovoljno.“ Očekuje se da će NATO u svibnju usvojiti novi cilj potrošnje koji bi se trebao postići za četiri do pet godina, s jasnim prekretnicama, te mogući cilj obrambenih izdvajanja iznad 3% BDP-a, budući da je trenutni cilj od 2% nedovoljan.
Zamjenica ukrajinskog premijera za Europu, Olha Stefanishyna, zauzela je optimističniji stav o američkim namjerama:
„Postoji ozbiljna namjera i odlučnost da se rat završi na pravedan način, i da se završi tako da se više ne ponovi. Ne govorimo samo o okončanju rata, nego i o sprječavanju njegovog ponovnog izbijanja.“
Istovremeno, Zelenski pokušava zaustaviti pokušaj Trumpa da SAD preuzmu kontrolu nad 50% rijetkih zemnih metala Ukrajine. On je odbio američku ponudu jer predloženi ugovor nije sadržavao očekivane garancije američke sigurnosti u slučaju primirja, javlja The Guardian.
Na Münchenskoj konferenciji, na pitanje o dogovoru, Zelenski je rekao:
„Još uvijek razgovaramo. Imao sam različite stavove.“
