Potres je proučavan tehnikom SAR interferometrije (InSAR), odnosno analiza je napravljena obradom satelitskih snimki radara sa sintetičkom aperturom (SAR) s platforme Sentinel-1 u vlasništvu Europske svemirske agencije.
Znanstvenici su usporedili snimke petrinjskog područja napravljene 24. i 30. prosinca kako bi procijenili deformacije izazvane na površini te izradili interferogram koji prikazuje kako su se širili potresni valovi nakon potresa.
Profesor na Hrvatskom vojnom učilištu, Mladen Viher, napravio je analizu amplitude pomaka i prvotno izračunao da ona na površini iznosi približno 20 centimetara. Prema toj analizi, šire područje grada Petrinje spustilo za više od 12 centimetara, dok se tlo s druge strane rasjeda oko Glinskih Poljana diglo za oko 7 centimetara, piše 24 sata.
https://www.facebook.com/OikonLtd/posts/4231518920210416
Ipak, nakon nove analize javio nam se mailom u redakciju s novim, korigiranim podacima. Oikon - Institut za primijenjenu ekologiju, prenio je novu analizu profesora Vihera.
Prema novim podacima, Petrinja se spustila za -35 centimetara, a zapadno se ploča podignula za +35 centimetara, stoji na službenim stranicama spomenutog instituta. Iz instituta su kazali kako još rade na preciznoj analizi i da će za nju trebati više vremena, ali da će ju objaviti čim bude gotova, kako bi obavijestili javnost.
Međunarodni stručnjak za tektoniku i paleoseizmologiju Sotiris Valkaniotis je objavio grafički prikaz podataka sa Sentinela-1 o klizištima što ih je na tom području pokrenuo potres magnitude 6,2 po Richteru. Doduše, on potres vodi po jačini od 6,4 po Richteru kako se prvotno navodilo, prenosi 24 sata.
Spomenuti je stručnjak objavio i grafiku rasjeda koji se pokrenuo pri tom potresu.
- Najveća kopnena ruptura uslijed potresa u Europi još od Norcije 2016. godine - objasnio je i dodao kako je rasjed proradio u duljini između 15 i 20 km te da je došlo do rupture u smjeru od sjeverozapada prema jugoistoku zapadno od Petrinje.
