Je li zvučna najava šestog kruga porezne reforme kome pomogla uoči superizborne godine? Sudeći prema podacima CRO Demoskopa čini se da se osjeti blagi optimizam, ali ne rastu samo vladajući nego čak četiri od prvih pet stranaka pa je dojam da birači i nisu posebno impresionirani Vladinim najavama.
Kako stoje stranke?
U lipnju je HDZ (svibanj 25,9 posto – lipanj 26,2 posto) čak 10 postotnih poena ispred SDP-a (svibanj 16,2 posto – lipanj 16,7 posto), koji doduše blago raste peti mjesec zaredom. U top tri je i Možemo! (svibanj 9,2 posto – lipanj 9,4 posto) kojemu pak i dalje za vrat pušu desnije opcije MOST (svibanj 8,8 posto – lipanj 8,2 posto) i Domovinski pokret (svibanj 6,6 posto – lipanj 7,1 posto ) koji jedini još prelaze izborni prag.
U prvih 10 koji imaju iznad jedan posto podrške su Centar (svibanj 3,2 posto – lipanj 3,0 posto), Radnička fronta (svibanj 1,6 posto – lipanj 2 posto) i HSS (svibanj 1,3 posto – lipanj 1,7 posto). Zatim Hrvatski Suverenisti (svibanj 1,4 posto – lipanj 1,3 posto) i Fokus (svibanj 1,5 posto – lipanj 1,2 posto), a među njima i nova stranka na političkoj sceni ‘Akcija za promjene’ (1,1 posto), popularnih inicijala, koju je okupio šibensko-kninski župan Marko Jelić. Tako stranka bez predsjednika, već sa četiri supredsjednika, ima potporu kao primjerice IDS (svibanj 1,1 posto – lipanj 1,1 posto).
Ispod jedan posto, uz Ključ Hrvatske (svibanj 1,2 posto – lipanj 0,9 posto) tu su još HNS (svibanj 0,8 posto – lipanj 0,9 posto), HSU (svibanj 0,7 posto – lipanj 0,6 posto), Socijaldemokrati (svibanj 0,7 posto – lipanj 0,6 posto) koji inače i dalje imaju jedan od najbrojnijih klubova zastupnika u Saboru te HSLS (svibanj 0,6 posto – lipanj 0,4 posto).
Svi će se oni u nadolazećem periodu boriti za 16 posto neodlučnih i za dolazak na listu pozitivaca koju i ovaj mjesec predvode predsjednik i premijer.
I Milanović (svibanj 17,1 posto – lipanj 15,9 posto) i Plenković (svibanj 16 posto – lipanj 15,2 posto) su u blagom padu, ali i dalje daleko ispred zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića (svibanj 5,4 posto – lipanj 5,5 posto).
Zanimljivo je i da je u top 10 čak šest predsjednika stranaka – Ivan Penava (svibanj 3,5 posto – lipanj 3,4 posto), Božo Petrov (svibanj 1,6 posto – lipanj 2,2 posto),Ivica Puljak (svibanj 1,9 posto – lipanj 2,1 posto) i Peđa Grbin (svibanj 1,8 posto – lipanj 2,1 posto).
A uz sedmoricu muškaraca, dolazak na ovu listu izborile su Sandra Benčić (svibanj 2,3 posto – lipanj 1,9 posto), Biljana Borzan (svibanj 1,5 posto – lipanj 1,4 posto) te Marija Selak Raspudić (svibanj 0,4 posto – lipanj 1,2 posto) koja je, zanimljivo, iz prvih 10 istisnula stranačkog kolegu Grmoju.
No, uza sva obećanja nitko se od njih ne može ni približiti popularnosti onoga koji nikom ne obećava ništa – gospodin Nitko (21,2 posto).
Tko je najnegativivniji?
Listu negativaca i dalje predvode premijer (svibanj 26,9 posto – lipanj 29,4 posto) i predsjednik (svibanj 15,4 posto – lipanj 17,4 posto) čiji negativni doživljaj i dalje blago raste među biračima koji su ekspresno na treće mjesto smjestili bivšeg saborskog zastupnika Ivana Pernara (svibanj 1 posto – lipanj 2,8 posto) nakon njegove neuspješne zambijske avanture.
U ostatku liste nema nekih većih promjena osim što je u neslavni top 10 ušla Željka Markić (svibanj 0,6 posto – lipanj 1,9 posto).
Listu zaključuju ministar obrane (svibanj 3,5 posto – lipanj 1,2 posto), zagrebački gradonačelnik (svibanj 1,2 posto – lipanj 1,1 posto) i šef SDP-a (svibanj 2,5 posto – lipanj 1 posto).
Pada prosjek Sabora, Pantovčaka i Vlade
Što su bliže izbori sve ste stroži prema hrvatskim institucijama, prosjek im pada. Predsjednika Milanovića ste ocijenili s klimavom trojkom (svibanj 2,84 – lipanj 2,82) , a Vladu (svibanj 2,36 – lipanj 2,34) i Hrvatski sabor s čistom dvojkom (svibanj 2,22 – lipanj 2,20).
Kamo ide Hrvatska?
To bi bio ‘dovoljan’ u školi, ali nije dovoljno hrvatskim građanima kojih gotovo 70 posto (69,3 posto) smatra da zemlja ide u pogrešnom smjeru. Da Hrvatska ide u dobrom smjeru smatra manje ispitanih nego prošli mjesec, tek 18 posto (svibanj 18,8 posto – lipanj 18 posto). Što čudi s obzirom na reformu i obećanje da će svima plaće rasti – očito nedovoljno!
Obećanja će uoči nadolazećih troje izbora očito morati biti realnija i izdašnija kako bi i ovi rezultati preferencija birača za njih bili bolji, piše Danas.
