Znanstvenici su otkrili da se simptomi covida-19 mogu podijeliti u šest različitih skupina, što bi moglo pomoći pri odlučivanju hoće li pacijentu u bližoj budućnosti trebati respirator ili druga podrška pri disanju, piše Index.
Dodatno, ovo istraživanje bi moglo asistirati pri raspoznavanju pacijenata koji mogu razviti teže oblike bolesti; što znači da im se može pružiti bolja podrška za vrijeme liječenja kod kuće i bolji nadzor u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja, piše The Guardian.
"Ako ljudi dođu u bolnicu s težim simptomima bez da su kritično, to povećava šansu za njihovo preživljavanje", rekao je koautor istraživanja, epidemiolog Tim Spector sa Sveučilišta King's College London.
Obrađeni podaci 1653 ispitanika
Studija, koja je objavljena na serveru medRxiv i još nije prošla recenziju neovisnih stručnjaka, temelji se na podacima iz aplikacije koju je razvio tim znanstvenika, a koja ima više od 4 milijuna korisnika.
Znanstvenici su prikupili podatke 1653 korisnika koji su bili pozitivni na covid-19, izvijestili o trajnijim simptomima i redovito bilježili ažuriranja o svom zdravstvenom stanju. 383 od 1653 korisnika bilo je barem jednom u bolnici, a 107 je bio potreban dodatni kisik ili respirator.
Tim je zatim koristio računalne algoritme kako bi istražio pojavljuju li se neki od 14 glavnih simptoma zajedno, odnosno u skupinama. Rezultati studije pokazali su da postoji šest različitih grupa simptoma koji se temelje na vrstama simptoma, vremenu kada su se pojavili i dužini trajanja unutar prvih 14 dana bolesti.
"Vidjeli smo da postoji vrlo jasan gradijent između ovih skupina i rezultata u smislu potrebe pacijenata za respiratornom podrškom", rekla je liječnica Claire Steve sa Sveučilišta King's College London, dodajući da su neki čimbenici poput starije dobi ili postojećih oboljenja bili češći u nekim skupinama.
Šest grupa
Grupa 1: Uglavnom su prisutni simptomi problema s gornjim dišnim putovima, poput upornog kašlja, zajedno s bolovima u mišićima. Oko 1,5% pacijenata iz ove skupine tražilo je respiratornu podršku, a 16% je jednom ili više puta bilo u bolnici. Radi se o najčešćem skupu simptoma koje su imala 462 sudionika.
Grupa 2: Uglavnom simptomi problema s gornjim dišnim putovima, ali i veća učestalost gubitka apetita i visoke temperature. Oko 4,4% pacijenata iz ove skupine trebalo je respiratornu podršku, a 17,5% je jednom ili više puta bilo u bolnici.
Grupa 3: U toj su grupi zabilježeni gastrointestinalni simptomi poput proljeva, većinom bez drugih simptoma. Iako je samo 3,7% pacijenata ove skupine u nekom trenutku trebalo podršku pri disanju, gotovo 24% je barem jednom posjetilo bolnicu.
Grupa 4: Osjećaj umora vrlo brzo nakon pojave simptoma, neprestana bol u prsima i kašalj. 8,6% bolesnika iz ove skupine trebalo je respiratornu podršku, a 23,6% je jednom ili više puta bilo u bolnici.
Grupa 5: Zbunjenost, jači gubitak apetita (preskočeni obroci) i jak umor. 9,9% bolesnika iz ove skupine zahtijevalo je respiratornu podršku, a 24,6% je bilo jednom ili više puta u bolnici.
Grupa 6: Teže respiratorne tegobe, uključujući brzi početak gubitka daha i boli u prsima, kao i zbunjenost, iscrpljenost te gastrointestinalni simptomi. Gotovo 20% pacijenata iz ove skupine trebalo je respiratornu podršku, a 45,5% je jedan ili više puta bilo u bolnici. Radi se o najmanje učestalom skupu simptoma, koji je pogodio 167 sudionika.
Tim liječnika je objasnio kako prve dvije grupe spadaju u "blaži" oblik covida-19.
Komentar drugih znanstvenika
Slična pojava grupacija simptoma uočena je kada su liječnici ponovili istraživanje s podacima 1047 drugih korisnika aplikacije, pri čemu su stručnjaci u popis simptoma dodali glavobolju i gubitak osjeta mirisa i okusa. Ovi kasnije pridruženi simptomi pojavili su se u svim grupama, s time da su dulje trajali kod blažih slučajeva zaraze koronavirusom.
Na temelju promatranja prvih pet dana nakon pojave simptoma, zajedno s karakteristikama pacijenta poput dobi, spola i postojećeg zdravstvenog stanja, tim stručnjaka je mogao predvidjeti sa 79 postotnom sigurnošću hoće li pacijentu kasnije trebati respiratorna podrška. Ako su uzimali o obzir samo karakteristike pacijenta, ta je vrijednost bila nešto ispod 70%; a nasumična projekcija pogađala je 50% vremena, piše Index.
Oftalmolog Alastair Denniston sa Sveučilišta u Birminghamu i stručnjak za primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu upozorio je da ovaj pristup ne daje precizno predviđanje rizika od teških bolesti i da se rezultati temelje na podacima korisnika aplikacije, što znači da se možda ne mogu primijeniti na širu populaciju.
