Do prvog dana iduće godine Hrvatska mora važeći Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače izmijeniti u skladu s odredbama osvježene europske Direktive o vozačkim dozvolama koje se odnose na kardiovaskularne bolesti i dijabetes. Izmjene bi ovih dana trebale ići na javnu raspravu, nakon čega će se razmatrati pristigle primjedbe, objasnila je predsjednica HLZ-Hrvatskog društva medicine rada prim. dr. sc. Azra Huršidić Radulović.
- Mijenjaju se kriteriji i ništa drugo, jer ranija Direktiva više ne odražava najnovije spoznaje o bolestima srca i krvnih žila te dijabetesu - kaže prim. Huršidić Radulović za Jutarnji list. - Pritom su odluke bitno promijenjene za srčane bolesnike, a za vozače amatere s dijabetesom su malo fleksibilnije. Razumijem namjeru; stanovništvo je sve starije, dijabetičara je sve više, pa se htjelo olakšati situaciju.
Promjene potiču pacijente da brinu o zdravlju
Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne predviđa obavezne liječničke preglede prema dobi (nisu predviđeni niti izmjenama Zakona), pa se postavlja pitanje kako će se pratiti zdravstveno stanje osobe i sposobnost za vožnju te tko o tome obavještava policiju.
- Zakon je tu jasan, a bio je i prije: ako se na liječničkom pregledu ili u tijeku liječenja utvrdi da vozač boluje od bolesti ili ima invalidnost zbog koje nije više sposoban sigurno upravljati vozilom, liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabrani liječnik dužan je upozoriti o tome bolesnika, ali i obavijestiti policijsku upravu ili postaju. Policija tada obavještava vozača da mora obaviti izvanredni pregled kod liječnika medicine rada koji se time bavi. Prije se znalo da će vozač kad-tad doći na pregled, makar sa 65 godina, ali kada nema dobne granice ove odredbe postaju puno važnije - kaže prim. Huršidić Radulović koja tvrdi da je sustav medicine rada spreman za provedbu novog Pravilnika.
Nova Direktiva obuhvaća više od 20 kardiovaskularnih stanja kod kojih se vozačka može izdati ili produljiti uz uvjet da je stanje djelotvorno liječeno i da je osoba pod redovitim zdravstvenim nadzorom te još desetak u kojima se vozačke ne izdaju niti produljuju (uz moguće iznimke).
- Promjene potiču pacijente da brinu o zdravlju, jer neregulirani ne mogu dobiti dozvolu. Nisu mogli ni ranije - kaže prim. dr. sc. Dragica Soldo Jureša, dijabetologinja sa Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac. - Novim kriterijima podiže se sigurnost u prometu, a ne ide se na to da se ljudima nepotrebno uzima dozvola.
Sinkopa kao kontraindikacija za vožnju
Osjetljivo je i pitanje tretiranja sinkopa u novom Pravilniku, kaže prof. dr. sc. Hrvoje Pintarić, kardiolog na KBC-u Sestara milosrdnica. Na engleskom ih nazivaju black out (zamračenje), a to je kratkotrajni gubitak svijesti do kojeg može doći zbog različitih razloga (srčanih, neuroloških, hipoglikemije). Black out je zdravstveni problem koji najviše utječe na sposobnost vozača, a najčešće onaj kardiološki uzrokovan, kaže prof. Pintarić.
- Prema Pravilniku stanje aortne stenoze (suženja zaliska) kontraindikacija je za vožnju ako je u pitanju težak oblik ili ako su prisutne sinkope. No, ako sinkopa nema, osoba po Pravilniku može voziti - navodi prof. Pintarić. - To je diskutabilno, jer se situacija između pregleda lako može promijeniti, a i pitanje je koliko često će MUP tražiti preglede za takve pacijente, piše Jutarnji list.
