"Signali koji trenutno dolaze iz područja na kojima žive Srbi - pravoslavna ruska braća - zabrinjavajući su. Osim što se to odnosi na samu Srbiju, ovo vrijedi i za BiH, Kosovo, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. Prije svega, u većinski srpskom dijelu BiH, Republici Srpskoj, prijeti katastrofa. Tamošnji moćni čovjek Milorad Dodik mjesecima uz blagoslov Moskve intenzivira svoj dugoročni projekt: odvajanje RS-a od zajedničke države", piše Der Spiegel, prenosi Deutsche Welle.
"Točno 30 godina nakon izbijanja rata u BiH, u kojem je oko 100.000 ljudi izgubilo živote, povećavaju se upozorenja o još jednom oružanom sukobu u bivšoj Jugoslaviji. Govori se o ratno sposobnoj osovini, koja se proteže od Moskve preko Beograda do Banje Luke i tome da bi velikosrpski separatisti mogli osigurati podršku iz Kremlja. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je početkom travnja u svojoj analizi rizika izričito spomenuo BiH", piše u svojoj analizi njemački list i postavlja pitanje:
"Usuđuje li se Vladimir Putin na bosanskom tlu ponoviti model ukrajinskih 'narodnih republika' Donjecka i Luganska?"
Dodik je samo pijun
List podsjeća da RS od prošle jeseni po Dodikovom nalogu blokira većinu zajedničkih institucija te da je više od 200 zakona stavljeno izvan snage. "Plan nema ništa drugo za cilj nego uništavanje krhke strukture koja je stvorena Daytonskim sporazumom na kraju rata 1995. godine", piše Der Spiegel.
"Dodik je samo pijun na velikoj šahovskoj ploči Vladimira Putina, ali pomaknut daleko prema zapadu. Od njegovog ureda nema više od 50 kilometara do vanjske granice Europske unije. Srpski ultranacionalist hvali se svojim kontaktima sa šefom Kremlja, koji ga je posljednji put primio u prosincu. Redovne strateške upute Dodik dobiva od ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i ruskog veleposlanika Igora Kalabuhova", piše Der Spiegel.
List piše i o srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću za kojeg također navodi da održava intenzivne kontakte s Kremljom i da je redovan Putinov gost. "Vučić slovi za velikog majstora u tome da izbjegne biti jasan. Svojom zemljom, koja ima najbrojnije stanovništvo među zemljama bivše Jugoslavije, ovaj efikasni autokrat vlada čvrstom rukom i brižljivo izdiferenciranom politikom neopredjeljenja", piše Der Spiegel.
Ruski i srpski svijet
"Srbija je kandidat za prijem u EU, ali to ne odvraća predsjednika od flerta s Kremljom, hvaljenja srpsko-kineskog prijateljstva i od toga da se u Washingtonu prodaje kao jedini sidro stabilnosti na Balkanu", ocjenjuje Der Spiegel.
"Baš kao što Rusija svoje imperijalne ambicije prikazuje frazom 'russkij mir' - ruski svijet - tako i Srbija opet sve više govori o 'srpskom svetu' - što je pojam koji sadrži obvezu brige za sva područja gdje žive Srbi."
Mnogo toga sada ovisi o ponovno izabranom francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu. Hoće li u preostala dva mjeseca francuskog predsjedanja Europskom unijom uspjeti ubrzati integraciju Zapadnog Balkana u EU? Ubrzati pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, postići napredak u pitanju Kosova? Način kako će i kada EU reagirati na napetosti u svom neposrednom susjedstvu bit će odlučujući. Također za Kremlj", ocjenjuje Der Spiegel.
Kinesko oružje Srbiji
"Kina naoružava - na granici s Europskom unijom", naslov je teksta u listu Die Welt u kojem se govori o tome da "usred rata u Ukrajini Peking isporučuje Srbiji moderni sustav protuzračne obrane".
"Bila je to prva isporuka kineskih protuzračnih raketa u Europu. Šest ogromnih vojnih transportnih zrakoplova koji su sredinom travnja sletjeli u Beograd izgledali su kao demonstracija sile Pekinga prema NATO-u. I potaknuli su strah da bi Kina mogla naoružati Balkan usred rata u Ukrajini", piše Die Welt.
"Kinesko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da ta operacija 'nema nikakve veze s trenutnom situacijom' - što znači s ratom u Ukrajini. Srbija je potom u subotu prvi put javnosti predstavila moderni sustav protuzračne obrane FK-3", piše Die Welt.
List piše da stručnjaci smatraju malo vjerojatnim da iza isporuka oružja stoji nova balkanska strategija Pekinga. "Ali to nije razlog da se Zapad umiri", ocjenjuje list.
"Jer slučaj Srbije pokazuje koliko se Narodna Republika posljednjih godina enormno naoružala. Država više ne želi biti samo ekonomska nego i vojna sila. A za određene kupce je oružje 'made in China' u međuvremenu vrlo atraktivno. Peking godinama održava bliske veze s Beogradom, što Europsku uniju i susjede Srbije čini sve nervoznijima, pogotovo jer je Beograd također u kontaktu s Moskvom. Zemlja još nije otvoreno osudila rusku invaziju na Ukrajinu. U Vijeću sigurnosti UN-a Srbija je tri puta glasala protiv Moskve pod pritiskom Europe, ali je jedina europska zemlja osim Bjelorusije koja se nije pridružila međunarodnim sankcijama", piše Die Welt.
