Ono što mnogi smatraju bezazlenom navikom moglo bi biti znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Liječnici upozoravaju da glasno hrkanje, osobito ako je praćeno prekidima disanja ili naglim buđenjem uz osjećaj gušenja, može upućivati na opstruktivnu apneju u snu – poremećaj koji se povezuje s bolestima srca, moždanim udarom pa čak i demencijom.
Stručnjaci ističu da su upravo partneri često prvi koji primijete ove simptome, jer osoba koja hrče nerijetko nije svjesna problema.
Više od običnog hrkanja
Iako se hrkanje često zanemaruje, liječnici danas upozoravaju da ono može biti važan signal. Ako se tijekom noći javljaju prekidi disanja, borba za zrak ili nagla buđenja, riječ bi mogla biti o apneji u snu.
“San se danas s pravom smatra jednim od temelja zdravlja. Ono što se nekad ignoriralo, poput hrkanja, sada povezujemo s ozbiljnim, pa i smrtonosnim stanjima”, upozorava stručnjak za poremećaje spavanja dr. Ryan Chin Taw Cheong.
Neliječena apneja povećava rizik od koronarne bolesti srca, zatajenja srca i moždanog udara, a povezuje se i s većim rizikom od Alzheimerove bolesti.
Problem koji mnogi ne prepoznaju
Procjenjuje se da apneja u snu pogađa oko milijardu ljudi diljem svijeta, no velik broj slučajeva ostaje neotkriven. Razlog je jednostavan – simptomi se često pogrešno pripisuju umoru, stresu ili starenju.
“Pacijenti često misle da su umor ili zaboravnost normalni. Mnogi se i srame hrkanja pa o tome ne razgovaraju s liječnikom”, objašnjava specijalistica medicine spavanja dr. Alanna Hare.
Kako nastaje apneja
Apneja u snu nastaje kada se tijekom spavanja mišići grla opuste, što dovodi do sužavanja ili zatvaranja dišnih putova. Posljedica su prekidi disanja i pad razine kisika u tijelu, što dodatno opterećuje srce i druge organe.
Osim noćnih simptoma, tijekom dana se mogu javiti umor, pospanost, loša koncentracija i promjene raspoloženja.
Posebnosti kod žena
Kod žena se apneja često ne prepoznaje na vrijeme jer se može manifestirati drugačije nego kod muškaraca. Umjesto izraženog hrkanja, češće se javlja nesanica i kronični umor, osobito u perimenopauzi i postmenopauzi.
Zbog toga se simptomi ponekad pogrešno povezuju s depresijom ili hormonalnim promjenama.
Kada potražiti pomoć
Ako primijetite glasno hrkanje, prekide disanja ili osjećaj gušenja tijekom sna, stručnjaci savjetuju da se obratite liječniku. Danas postoje različite metode dijagnostike, od kućnog praćenja disanja do specijaliziranih pretraga u bolnicama.
Liječenje uključuje uređaje poput CPAP-a, koji pomažu održati dišne putove otvorenima, zubne udlage ili, u nekim slučajevima, kirurške zahvate.
Zaključno, liječnici naglašavaju da kvalitetan san nije luksuz, već temelj zdravlja.
“Briga o snu jedno je od najvažnijih ulaganja u zdravlje. Sve počinje dobrim snom”, poručuju stručnjaci.
