Pomoćnik glavnog ravnatelja policije Zoran Ničeno u Dnevniku HTV-a govorio je o novom europskom paktu o migracijama, koji donosi strože procedure i solidarnost među državama. Istaknuo je stabilan migrantski pritisak, pad zlouporaba azila te uspješnu borbu Hrvatske protiv krijumčarskih mreža.
Europski pakt: Strože procedure i manje zlouporaba azila
Tri godine se pregovaralo o europskom Paktu o migracijama i azilu, potom je usvojen tijesnom većinom u Europskom parlamentu, pa se onda dalo zemljama članicama EU-a još dvije godine za prilagodbu. Što je ključno za Hrvatsku u tom paktu u središnjem Dnevniku HTV-a pojasnio je pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno.
- Dugo se pripremao, politički dogovori su dugo trajali, države članice su razno reagirale. Hrvatska je koristila to kako bi se najbolje pripremila za sve te elemente pakta. Čuli smo da nas je i povjerenik Brunner pohvalio, što svakako nama puno znači. Hrvatskoj primjena pakta, ako to zaista bude primijenjeno onako kako je zamišljeno i propisano, mislim da znači puno u smislu pada broja tražitelja međunarodne zaštite, rekao je Ničeno.
Dodao je kako je na današnji dan zabilježeno 4.676 namjera za međunarodnom zaštitom kad se zatekne nezakonite migrante u nezakonitom prelasku granice.
- Samo 489 od njih zaista dođe u prihvatne centre za obradu tog zahtjeva i podnese zahtjev za azil. Dakle, nekih 10% broja tih nezakonitih migranata stvarno podnese zahtjev za azilom, a od tog broja 90% ode prije rješavanja njihovog pitanja o azilu. Nije riječ o međunarodnoj zaštiti, nije riječ o progonu, nije riječ o nekom strahu od nečega. Riječ je o tome da oni su do sada do primjene pakta željeli iskoristiti mogućnosti slobode kretanja kako bi otišli u željenu državu članicu, istaknuo je Ničeno.
Naveo je da ono što se sada mijenja je da je pakt ustvari zbir procedura koje se primjenjuju prema nekome tko je do sada nezakonito prelazio granice i izražavao namjeru za međunarodnu zaštitu.
- Vidjeli smo neka prava koja sada stječu, kazao je.
Hrvatska nema obvezu primanja migranata ni plaćanja solidarnosti
Ničeno je komentirao neka prava koja stječu zemlje koje su najviše izložene pritisku migranata. Hrvatska isto tako ima neka svoja prava pa je pojasnio kako će to sada funkcionirati, primjerice da zaista povuku pravo Cipar, Grčka, Italija, Španjolska koje su najugroženije, i kažu da traže premještaj 21.000 tražitelja azila, što je njihovo pravo.
- Mogućnosti solidarnosti su propisane paktom i oni su u obvezi sukladno dosadašnjem pritisku koji je bio na njihove granice osigurati proceduru za određeni broj migranata. Ako taj broj prijeđe preko toga, onda su kroz tu solidarnost ostale države članice dužne prihvatiti te ljude, kazao je Ničeno.
Dodao je kako je Hrvatska potvrđena kao država koja ima migracijski pritisak i koja je na vanjskoj granici.
- Hrvatska nema nikakvu obvezu te solidarnosti, niti primiti ljude, niti platiti za to. Države članice koje nisu oslobođene kao Hrvatska, primjerice Slovenija, moraju ili primiti dio tih migranata koji su veći od tih kvota u zemljama na vanjskoj granici ili platiti. Slovenija je primjerice odlučila platiti, mislim 1.800.000 EUR, nisam točno siguran, ali neki iznos koji onda pokriva tu njihovu solidarnost, objasnio je Ničeno.
Tražitelji azila morat će ostati u detenciji do šest mjeseci
Sada tražiteljima azila i čega moraju biti svjesni da šest mjeseci moraju ostati u detenciji (op. a. zadržavanje tražitelja azila ili migranata u prihvatnim centrima).
- Ta procedura koja se sada mijenja je da u prvih tjedan dana traje dubinska provjera koju provodi policija u kojoj mi utvrđujemo sve elemente - od njihovog identiteta, sigurnosne provjere, sada po paktu zdravstvene provjere i provjere socijalnih službi je li riječ o ranjivim skupinama itd. I nakon te dubinske provjere koju provodi policija, mi njih upoznajemo s procedurom i kažemo: "Ako tražite međunarodnu zaštitu morate ostati u detenciji". Nije kao do sada da ćemo ih pustiti pa ćete onda birati državu članicu u kojoj žele nastaviti svoj život nego će morati biti u detencijskom centru 3 mjeseca za odobravanje azila plus 3 mjeseca za povratak, dodatno je Ničeno pojasnio promjene u proceduri.
Ispričao je kako je to organizirano u detencijskom centru.
- Mi smo sada trenutačno u privremenom dijelu koji već koristimo duže vremena u Dugom Dolu. Naš kapacitet je sada otprilike 450-500 osoba, s time da smo već sad pri kraju i pri dovršetku aneksa na istom mjestu u Dugom Dolu koji će biti do tih 1.500 osoba za koje je Hrvatska određena po statistici da mora biti u mogućnosti provesti te procedure, rekao je za HRT Ničeno.
Ničeno: Pritisak na granici stabilan, Hrvatska među uspješnijima u borbi protiv krijumčara
Ničeno je otkrio i kakve su migrantske rute u ovo doba godine te pritisak na granicu.
- Pritisak je na razini prošle godine. Nemamo praktički nikakvo povećanje tražitelja azila, čak nešto minimalno smo nekih 1% u padu u odnosu na prošlu godinu. Nažalost, dogodila se prometna nezgoda s migrantima jučer. To su slučajevi koji se, nažalost, događaju jer to nije pitanje migranata, to je pitanje beskrupuloznosti organiziranog kriminala koji te migrante pokušava prevesti, uvjeriti da su njihove usluge njima potrebne. I ne samo to da ih ovdje krijumčare, nego ih vjerojatno i na razne načine koriste u tim odredišnim državama članicama kad tamo dođu, kazao je Ničeno.
Govorio je i o uspješnosti u ratu protiv krijumčara.
- Hrvatska je objektivno, dakle ne po našoj ocjeni nego po ocjeni Europola i drugih policijskih organizacija, ocijenjena vrlo visoko. Hrvatska je voditelj operativne akcije Zebra u kojoj pokušavamo detektirati prave voditelje organiziranih skupina, kako se to kaže, "krupne ribe" i ne hvatati samo vozače koji krijumčare. Pokušavamo uhvatiti i slomiti organizacije koje se bave krijumčarenjem ljudima. Mi smo ove godine na 526 uhvaćenih počinitelja. Mislim da su to brojevi respektabilni na razini Europske unije i da tu doprinosimo jako puno općoj sigurnosti, naglasio je Ničeno.
