Porastom broja putnika (5,4 milijuna u 2018. godini) i posebno vozila (811 tisuća), povećava se prometno zagušenje u centru Splita i bazenu Gradska luka. Tijekom zadnja dva desetljeća broj putnika u luci Split se više nego utrostručio, a broj vozila više nego udvostručio. Lučka uprava Split reagirala je na predviđeni porast prometa udvostručenjem operativnih površina tijekom dva desetljeća. Međutim, sa sadašnjim rastom od oko pet posto godišnje u bazenu Gradska luka u bliskoj budućnosti neće biti moguće pružati usluge na najvišoj razini. Problem je najizraženiji tijekom srpnja i kolovoza kada kroz Gradsku luku prođe oko 40 posto putnika i vozila na godišnjoj razini. Najproblematičniji su vršni vikendi u tom razdoblju. Ukupno 183 tisuće kamiona koji prevoze teret kroz Gradsku luku uzrokuju velike probleme zagušenja u bazenu Gradska luka i inače u centru Splita. Broj kamiona se tijekom posljednja dva desetljeća više nego udvostručio – sa 79 tisuća se povećao na 183 tisuće. Stoga, ulaganjem u novu infrastrukturu, Lučka uprava Split nastoji smanjiti zagušenja kako unutar bazena Gradska luka i centra Splita.
Izgradnjom infrastrukture na lokaciji na Stinicama, Lučka uprava Split bi izgradila manipulativnu površinu za pristajanje brodova. Planirana je realizacija šest vezova sa rampama za ro-ro brodove. Predviđeno je prebacivanje teretnih kamiona na novoizgrađenu infrastrukturu kako bi se smanjila zagušenost unutar bazena Gradska luka i centra Splita, poglavito tijekom vršnih ljetnih mjeseci. Dakle, putnici i osobna vozila ostaju u bazenu Gradska luka. Njihovo se prebacivanje na drugu lokaciju u Lučkoj upravi Split nikad nije ni razmatralo, niti dolazi u obzir, s obzirom na to da Lučka uprava Split postoji prije svega radi naših otočana.
Duži put za 7 nautičkih milja
Put trajekata prema lokaciji Stinice je 7 NM duži. To stvara slijedeće troškove: troškovi vremena (za vozače kamiona i posadu trajekta), trajektne operativne troškove, zagađenje zraka te troškove klimatskih promjena. Međutim, koristi su znatno veće od troškova. Naime, povećanje infrastrukturnih kapaciteta i kretanje domaćeg kamionskog prometa prema lokaciji Stinice omogućit će brži protok prometa vozila prema bazenu Gradska luka, te smanjenje prosječnog čekanja za ukrcaj/iskrcaj. Udaljenost i vrijeme putovanja za kamione koji putuju s autoceste prema Stinicama će biti smanjeni u odnosu na udaljenost i vrijeme putovanja do bazena Gradska luka. Kao posljedica uštede vremena, ostvarivati će se manje radnih sati motora i manja potrošnja goriva, te sukladno tome smanjenje onečišćenja zraka i smanjenje emisije buke. Osim toga, mjere koji mogu umanjiti troškove su korekcije državnih subvencija i lučkih pristojbi.
220 milijuna kuna
Projekt je u skladu s Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014.- 2020.; Prioritetna os 7; Investicijski prioritet 7ii; Specifični cilj 7ii1: Povećanje dostupnosti naseljenih otoka za njihove stanovnike). Ulaganje se priprema sukladno Investicijskom planu razvoja luka otvorenih za javni promet Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2020. godine, u koji je Projekt uključen. Projekt je u skladu sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. - 2030.) i Strategijom pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine u kojima se kao specijalizacija luke Split navode RO-RO, putnički promet i prihvat brodova na kružnim putovanjima.
Investicijski troškovi (bez PDV-a) iznose oko 220 milijuna kuna.
U showroomu projekta "Split United" na Kopilici predstavljen je projekt luke za teretne trajekte na Stinicama Lučke uprave Split. Predstavljanje je održano u sklopu javne rasprave o nacrtu Masterplan studije. Prezentaciju su održati prof.dr.sc. Ivica Pervan sa splitskog Sveučilišta, Boško Kozina, voditelj projektnog tima, a posjetiteljima su se također obratili Vice Mihanović i Goran Kotur iz Lučke uprave Split.
Prisutnima se prvi obratio Vice Mihanović.
- Luka Split je najveća putna trajekta luka u Hrvatskoj. Važno se osvrnuti na prošlost i brojke. U bazenu gradske luke imali smo 1,6 milijuna putnika 1998., a sada 5,4 imamo milijuna. 1998. promet vozila je bio oko 340 tisuća, a sada 811 tisuća, što je porast od 136 posto.
Važno se osvrnuti na kamione jer će luka Stinica biti namijenjena teretnom prometu. Porast kamionskog prometa iznosio je 138 posto. Brodari su imali sve veće brodove, a time i veći prihvatni kapacitet putnika i vozila. U 20 godina operativna površina luke narasla je kroz razne zahvate (gat Sv. Petra i Sv. Duje, vanjski vezovi) s 23 tisuća metara kvadratnih na oko 40 tisuća.
Svake godine raste broj putnika i vozila. Procijenili smo da će prosječna stopa rasta sljedećih 10 godina biti 3 posto godišnje. Procjenjujemo da ćemo imati 7 milijuna putnika godišnje za 10 godina. U vršnim trenucima, već sada su ogromne gužve u luci i oko nje. U Lučkoj upravi smo svjesni da gradska infrastruktura već sada puca po šavovima, luka neće u ovim uvjetima moći podnijeti takav promet u nadolazećem razdoblju. Zbog toga smo se i odlučili na izgradnju teretne trajektne luke Stinice. Ona je namijenjena kamionima, a ne osobnim vozilima. Tako ćemo dobiti bržu protočnost luke i bolju povezanost s otocima.
Potom se prisutnima obratio Goran Kotur.
- Lani je promet bio malo manji od 5,5 milijuna putnika. Luka Split ima oko 3,5 milijuna tona tereta i po tome je druga u državi. Ima 18 tisuća uplova i isplova godišnje. U ovom trenutku imamo 6 bazena kojima upravljamo i to gradsku luku i Resnik kao putnički, komiški kao ribarski, a ostale kao teretne.
Često se govori o štetnosti luka na ekologiju, s pravom. Kod nas je zrak u gradskoj luci prve kategorije i to su podaci Nastavnog zavoda. U bazenu Gradska luka promet je rastao zadnja 2 desetljeća uz manje odstupanje u vrijeme krize. Zadnjih godina rezultati su viši od očekivanih i to traje već nekoliko godine. Do sada smo imali konzervativne prognoze rasta, sada smo ih podignuli. Zadnjih 20 godina broj vozila narastao je više nego dvostruko. Ne bilježimo rast samo osobnih vozila nego i kamiona. Taj rast je podjednak. Kamioni najviše doprinose zakrčenju luke.
Što se tiče vezova za kruzere, to su ujedno i vezovi za trajekte, što bi se eventualno koristilo na vrijeme vrhunca sezone. Promet putnika je više nego utrostručen u 20 godina. Rast je prosječno 5 posto godišnje. Razvoj luke pratio je rast prometa. Operativne površine su udvostručene.
S obzirom na predviđeni rast, moramo gledati nekoliko koraka unaprijed. Luka se razvijala segment po segment. Luka Split je najveće prometno čvorište u povezivanju s otocima srednje Dalmacije. Prema zadnjim podacima na otocima živi 44 tisuće stanovnika koji su pretežno povezani s kopnom preko luke Split.
Za razliku od Dubrovnika, u Splitu velik dio putnika, oko trećine, ide na dnevne izlete u okolicu, tj. ne idu u centar Splita. Primjerice, idu u NP Krka. U Dubrovniku gotovo svi idu u središte grada.
Put od autoceste do Vranjičkog bazena je 3 kilometra, što je kraće nego do gradske luke. Po idejnom projektu, nova luka imat će šest rampi. Financirat će se iz EU fondova. Procijenjena vrijednost investicije je 220 milijuna kuna + PDV. Projekt je usklađen sa strateškim dokumentima RH.
U projekt se išlo jer je centar Splita zagušen u sezoni. Usluge u luci mogu se pružati i većem broj putnika i vozila, no ne s istom kvalitetom. 40 posto prometa događa se u srpnju i kolovozu, a najproblematičniji su vršni vikendi. Od 811 tisuća vozila koja su lani prošla kroz luku, a to znači da su bili na brodu, bilo je 183 tisuće kamiona. Zbog toga je cilj smanjiti zagušenje u bazenu Gradska luka. Kamioni prevezu gotovo milijun tona tereta godišnje. U slučaju micanja prometa na Stinice, moći ćemo povećati protočnost u Gradskoj luci za putnike i automobile.
Put do Stinica je dulji do otoka nego iz luke. Točno je i da je cestovni put do Stinica kraći. Kada se izračuna ušteda goriva i povećanje troška goriva koje troše trajekti, više se uštedi nego potroši. Imat ćemo tako potencijalne uštede u vremenu za vozače kamiona, za putnike i vozila koji ostaju u gradskoj luci.
Procjena je da će se gužve u luci smanjiti za 37 posto, a poboljšat će se opskrba. Kada dolazi do ušteda u gorivu imamo smanjenje onečišćenja zraka, smanjenje buke.
Prof. Ivica Pervan pa prof. govorio je ispred splitskog Sveučilišta koje je zaduženo za tri studije za ovaj projekt.
Riječ je potom uzeo Boško Kozina, voditelj projektantskog tima koji je oformio "Techital S.P.A. - podružnica Zagreb".
- Luka bi se prostirala na površini od oko 250 tisuća kvadrata i imala bi 905 metara obale. U ovom trenutku postoji jedan vez koji bi se iskoristio, a uz njega će se napraviti nova rampa. Središnji dio je sada prazan prostor ispod Dalmacija vina, a rubni zapadni dio je plato Pomgrada. Oni odavno znaju da će jednog dana morati otići od tamo.
Gradit će se sedam vezova i 6 trajektnih rampi. Pet vezova bit će za brodove do 150 metara, a jedan do 400 metara. Taj će vez biti i najznačajniji, moći će prihvatiti i kruzere, što mu je sekundarna funkcija. Pristupna cesta dolazi s Kopilice. Ispitano je stanje more, područje je povoljno za dubinsko temeljenje pilotima. Postojat će tri do četiri reda pilota, a bit će postavljeno skoro 400. Dubina mora bit će 8 do 10 i pol metara.
Luka će sadržavati tri montažna objekta za sanitarne čvorove i za prodaju karata. Vez 6 će vjerojatno u budućnosti imati i veću funkciju, pa smo predvidjeli 1 trak za taksije i 1 za autobuse. Gat će moći prihvatiti kruzere i mini kruzere. Postojat će i parkirališta za osobna vozila, kao i za taksi stajališta.
