"Jesam li nešto naručila ili nisam? Kakav sad paket? Kakvi linkovi, koji vrag?!", vjerojatno se to pita svaka cura koja dobije poruku od navodne pošte da paket nije moguće isporučiti jer adresa nije potpuna. Onda kažu - potvrdite svoju adresu pa dodaju link. Netko naivan bi možda pomislio da su pošiljatelji zaista zabucali pa krenu klikat. Pa broj kartice pa ovaj broj pa onaj - klik klik klik - i odjednom vam je ispražnjen račun. E onda dođe iz guzice u glavu da je riječ o najobičnijoj - prevari.
Prevaranti su sve domišljatiji, stalno pronalaze nove načine, uskladili su se nekako s ovim modernim vremenima pa koriste "poštu" da bi izvukli brojke koje im trebaju. Lako za one koji ne kupuju po bespućima interneta, no što će djevojke koje u sitne sate klikaju po Zalandu, Notinu, About You... da ne nabrajamo dalje. Kad zna da je naručila nekoliko paketa, možda stvarno jedan nije moguće isporučiti. E upravo tome se prevaranti nadaju. Kako je ono rekao jedan naš nogometaš (Mate Baturina, da ne guglate) - Dikod uđe dikod ne uđe. E pa tom logikom se vode i prevaranti. Nekad će upalit, nekad neće. I džaba policija upozorava, mediji ponavljaju kao papige... uvijek se nađe netko tko je nasjeo.
Ovih dana Splićani dobivaju takve poruke. Šalje "pošta" obavijesti, a mi se nadamo da nećete ostat praznog novčanika.
S obzirom na način izvršenja, najčešće se pojavljuju sljedeće vrste prijevara na internetu i putem interneta:
1. Krađe identiteta (samostalno kazneno djelo ili pripremna radnja):
Vishing - Krađa identiteta pozivom: Telefonska prijevara u kojoj počinitelji zovu i pokušavaju navesti sugovornika da otkrije svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplate novčana sredstva.
Phishing - Mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte: Počinitelji šalju lažne poruke e-pošte kojima pokušavaju navesti primatelja na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.
Smishing - Krađa identiteta SMS-om: Pokušaj je počinitelja da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.
Krađa osobnih podataka kroz kanale društvenih mreža, poput Facebooka i sl.
2. CEO prijevara / direktorska prijevara: počinitelji se predstavljaju da su rukovoditelji ili nadređeni u organizaciji i prijevarom navode djelatnike da uplate novčani iznos na njihov račun ili da neovlašteno doznače novac s poslovnog računa.
3. BEC (Business Email Compromise) prijevara ili Prijevara s računima: počinitelji se predstavljaju da su klijenti/dobavljači i navode djelatnike trgovačkog društva da plate buduće račune na drugi bankovni račun.
4. Krivotvorene internetske stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke (ili tvrtki za dostavu) s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada neka osoba klikne na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko sitnih razlika. Aktualni oblik ovih prijevara je kada oglašavate prodaju putem oglasnika, počinitelji traže od Vas informacije o računu, kreditnoj kartici, kako bi “uplatili” traženi iznos za vaš oglašeni predmet.
Primjer: Na internetu oglasniku, na oglas o prodaji artikla se javio potencijalni kupac, kojom prilikom je oštećenom poslao link za upis podataka o bankovnoj kartici, u svrhu “izvršenja uplate”. No umjesto uplate za kupnju artikla, oštećenom je korištenjem podataka njegove bankovne kartice, počinitelj s bankovnog računa izvršio dvije transakcije prema platformi za trgovinu kripto valutama.
5. Romantične prijevare: počinitelji se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
6. Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: počinitelji navode osobe da misle da su na tragu pametnog ulaganja, poput ulaganja u virtualne valute ili im daju „izvrsnu“ lažnu online ponudu za kupovinu nekog proizvoda.
7. Ransomware računalni programi - napadi na računala i podatke: Kada su Vaši podaci na računalima kriptirani, te im više niste u mogućnosti pristupiti, a na Vašu adrese elektroničke pošte dostavljena je ucjenjivačka poruka kojom nepoznate osobe traže uplatu iznosa u virtualnim valutama u zamjenu za pomoć u otključavanju podataka, radi se o tzv. ransomware računalnim programima. To su zlonamjerni programi, koji se distribuiraju od strane nepoznatih osoba, a usmjereni su na građane, različita trgovačka društva, tijela državne vlasti i pravne osobe s javnim ovlastima, s ciljem pribavljanja protupravne financijske koristi.
Kako ne bi sami postali žrtve kaznenog djela:
- pročitajte obavijesti i savjete pružatelja usluge kupnje / prodaje, za sigurnu kupnju putem njihove stranice,
- ako nešto prodajete, za uplatu na vaš račun kupcu je dovoljno poslati samo IBAN broj i vaše ime i prezime, a nikako CVC/CVV kod( kod za verifikaciju koji se nalazi na poleđini kartice, a koji se koristi kod internetskih plaćanja),
- nemojte dijeliti kartični pin ili lozinku za online bankarstvo. Ne šaljite novac na neki nepoznat račun bez prethodne provjere, a ako mislite da se radi o lažnom pozivu za uplatu prijavite svojoj banci,
- budite sumnjičavi prema ponudama za unosne investicijske mogućnosti kao što su dionice, obveznice, kripto valute, plemeniti metali i uvijek tražite nepristrani financijski savjet prije nego što date novac ili uložite sredstva nepoznatoj osobi.
