Popisane su cijene iz 10 najvećih trgovačkih lanaca. Neke uz pomoć samih dućana, neke usprkos njihovom ignoriranju. Web stranica s bijelim listama pokazuje – više je toga pojeftinilo nego poskupjelo. No, kad se potrošače pita – oni to još nisu zapazili, piše N1.
“Pa s obzirom na to koliko se brzo prazni novčanik, nemam baš taj osjećaj.”
“Nisam primjetila, ja osjetim samo težinu, ništa ne osjetim da je lakše da manje platim, samo više.”
“Pa mislim da je više poskupjelo nego pojeftinilo, neke stvari čak i 20 posto.”
Tko je dostavio podatke?
Do sada su cijene dostavljali samo Konzum, KTC i Tommy. Za preostalih sedam trgovačkih lanaca Vlada je angažirala tvrtku koja ih obilazi.
Podaci se ažuriraju svaka 2 tjedna za 365 proizvoda u 80 kategorija. Pa je tako od proizvoda koji se prate – 300 jeftinije, a tek 33 skuplje. Za njih 747 cijena je ostala ista.
“Pojeftinjenja su uglavnom artikala koji se baš ne kupuju svakodnevno i na razini od 4 do 20 i nešto posto, a ima onih što su poskupjeli od 20 do 100 i nešto posto”, ističe Ana Knežević iz Udruge Potrošača.
Ministar Filipović hvali se brojkom od 400.000 posjetitelja na web stranici u mjesec dana. No je li to zaista zavidna brojka za projekt na koji su utrošene stotine tisuća kuna, što za izradu, što za anketare?
“Kad bi ministarstvo reklo svim svojim djelatnicima da stave bijelu listu kao početnu stranicu, njih 200 bi kroz mjesec dana napravilo 100.000 tih posjeta, to je mala brojka”, tvrdi IT stručnjak Marko Rakar.
Liste ne mogu koristiti oni kojima su najpotrebnije
A mala je brojka jer, između ostalog, web stranice ne mogu koristiti oni kojima je to ujedno i najpotrebnije.
“A starijoj populaciji to baš ne pomaže puno, 80 posto umirovljenika nema pametne telefone, pristup internetu i nije informatički pismeno, a njima bi to zapravo trebalo i njima bi to najviše koristilo”, objašnjava Knežević.
Ekonomski analitičar Damir Novotny tvrdi da je upitna uspješnost i smislenost bijelih listi.
“Tržište će samo odradit svoje, potrošači će reći konačnu presudu i tu ne mogu pomoći ni bijele ni crne liste, kako god ih zovemo. Naime, uvijek u tržišnoj ekonomiji potrošači imaju zadnju riječ”, smatra Novotny.
Što je najviše poskupjelo?
A web stranica pokazuje – najviše je poskupjelo povrće. I to paprika – više od 100 posto, u odnosu na zadnji dan lanjske godine, točno 100 posto skuplja je i rajčica, tu su i luk i kelj, a i tikvicama je cijena viša za čak 42 posto.
Uslijed visokih cijena, jedan od načina za sačuvati budžet je i uzgoj hrane u vlastitom domu.
“Ovdje je 15-ak sjemenara došlo izložiti svoje sjeme da potaknemo Zagrepčane da vrtlare, na balkonima, prozorskim daskama, u malim atrijima mogu uzgajati hranu cvijeće i začin”, navodi voditeljica Društvene banke sjemena ZMAG Petra Pavleka.
Mnogi se građani odlučuju za ovako kreativna rješenja jer iako inflacija usporava – povratak na staro nije realno očekivati.
