Istok Splita i Poljica neće tako skoro zaboraviti 17. srpnja prošle godine kada je katastrofalni požar progutao šumska prostranstva, brojna naselja i ušao u sam grad. Kao što znamo, sretna okolnost ovog požara kojega su piloti kanadera nazvali "majkom svih požara", je ta da nije bilo ljudskih žrtava, ali je požar načinio značajnu materijalnu štetu, ne samo na objektima, nego i na poljoprivrednim kulturama.
Šteta o kojoj se najmanje govori, a vjerojatno je najveća, je ona koja se tiče stradale flore i faune. Prostrane šume pretvorene su u prah, pa su nekad zelena područja postala ljuti kamenjar. S izgorenim stablima stradalo je jako puno životinja, a one preživjele većinom se nisu vratile jer su uništenja njihova staništa.
Danas, točno 11 mjeseci nakon ovog požara, njegove posljedice još se osjećaju. Na jugozapadnim obroncima Mosora u Žrnovnici, a osobito u naselju Privor, stanovnici se zadnjih tjedana susreću s do sad njima neviđenom pojavom - najezdom cvrčaka!
"Oblak" cvrčaka
Cvrčci se pojavljuju u ogromnom broju i to na mjestima na koja do sada nisu zalazili. Situaciju nam je opisala stanovnica Privora:
- Svaki dan se borim s cvrčcima. Ovakva situacija traje zadnjih 5-6 tjedana. Napadaju nas pravi rojevi cvrčaka! Kada idem u svoj maslinik rukama se moram braniti od ovih kukaca. Da ne govorim da su kukci zaposjeli vikendice ljudi koji tek povremeno dođu ovdje. Ako je itko ostavio išta otvoreno, oni ulaze u prostorije u ogromnom broju. Jučer smo krenuli pokositi travu u blizini kuće, ali morali smo stavljati zaštitne kacige jer se ništa nije vidjelo dok se nisu razišli - kazuje naša sugovornica.
Osim na brojnost, žali se na i "decibele".
- Zanimljivo, ali nikada jače nisu cvrčali. Toliko intenzivno cvrče da je popodnevni odmor skoro nemoguć zbog toga. To je vjerojatno zbog njihove brojnosti u naseljenom području koja je nedoživljena. Namnožili su se jer nema borovine. Do sada sam na internetu morala tražiti kako cvrčak izgleda, dakle do ove godine ga nisam prije vidjela. Sada su posvuda! Ne smijemo ostaviti otvoreno auto jer bi ga brzo napunili - govori nam stanovnica Privora.
Mr.sc. Kokan: Cvčci su možda gladni
Za komentar ove situacije upitali smo mr. sc. Božu Kokana, višeg kustosa splitskog Prirodoslovnog muzeja.
- Nisam siguran koliko je požar mogao utjecati na masovnu pojavu mediteranskih vrsta cvrčaka, ali oni svoj ciklus završavaju ispod zemlje i onda izlaze vanka. U SAD-u postoji pojava 17-godišnje periodične cikade. Cvrčci žive nekoliko godina pod zemljom, a nakon izlaska idu do najbližeg stabla gdje se učvrste, mijenjaju svoj prvotni oblik i izlaze kao bijeli i mekani cvrčci. U svega nekoliko sati poprime svoj prepoznatljiv oblik. Tada su spremni za parenje. Poznato je da su stari Grci jeli mlade cvrčke koji su jestivi kada tek izađu iz zemlje, pogotovo ženke koje su pune jaja. Moram priznati da takvu pojavu nikada nisam vidio u našim krajevima.
Bez pomnijeg istraživanja nikako ne možemo znati radi li se ovdje o nekakvom ciklusu ili je negli nestanak šume jednostavno uvjetovao dolazak cvrčaka na područja u koja do sada nisu tako masovni dolazili. Ako nema šume, moraju doći na nekakve grmove, voćke i sl. jer se hrane biljnim sokom. Postoji mogućnost da su ti cvrčci gladni jer im je šuma do sada bila izvor hrane - pojašnjava nam Kokan.
Kaže da kod cvrčaka mužjaci pjevaju i tako dozivaju ženke.
- Najjače pjevaju kada imaju snage, a to je kada je vruće i kada je svjetlo. Po noći znaju pjevati kad je noć dovoljno vruća, a poznat mi je slučaj da su cvrčci u Splitu zbog buke remetili izvođenje predstave na otvorenom jer su bili upaljeni jaki reflektori.
Također, ne bih isključio mogućnost da su nestankom borova nestali i njihovi prirodni neprijatelji. To su prije svega ptice, vodozemci i gmazovi. Jednostavno, očito im je pogodna godina kada su se jako razmnožili - kazao nam je Kokan - govori nam Kokan.
Lolić: Pogodna godina za cvrčke
Ivica Lolić, predsjednik Ornitološkog društva Brgljez kamenjar iz Žrnovnice, smatra da nestanak ptica nije bio presudan za najezdu cvrčaka.
- Ne bih to povezao s pticama. Mali broj ptica se hrani s cvrčcima. Jedan dio ptica se hrani cvrčcima, ali taj broj nije značajan. Istina je da je puno ptica stradala. Ipak, ne postoji jedinstveni odgovor jer ima vrsta koje su se gnijezdile po nekoliko stotina jedinki, a ima vrsta gdje se gnijezdio jedan par.
Jako okvirno možemo reći da je stradalo 80 do 90 posto populacije svih ptica na opožarenim područjima. Međutim, nekim vrstama poput jarebice ili orlova zmijara sada je područje postalo pogodno lovno stanište jer su gmazovi lakše dostupni. Neke su vrste potpuno izgubile staništa koje su bile vezane za stare šume poput crne žune - kazuje nam Lolić.
Je li najezda cvrčaka unutar granica Splita samo lokalna i prolazna pojava, doznat ćemo sljedećih nekoliko tjedana.
