Molimo vas dođite što prije u poslovnicu ažurirati svoje podatke. Riječ je o podacima koji se prema zakonu moraju periodički ažurirati, a koje primjerice prikupljamo pri otvaranju računa. To nam određuje Zakon o sprečavaju pranja novca i financiranju terorizma i podzakonski propisi prema kojima moramo redovito ažurirati podatke svojih klijenata. Svoje podatke trebate ažurirati najkasnije do 23. 2. 2022. dolaskom u poslovnicu banke. Ako ne ažurirate pravovremeno svoje podatke od dana 5. 3. 2022., nećete biti u mogućnosti koristiti se proizvodima i uslugama banke bez određenih ograničenja.
To znači da ćete sredstva na svom računu moći podići samo u poslovnici banke, dok će vam ostale usluge banke biti ograničene ili nedostupne. Npr. nećete moći plaćati karticama i m-zabom, podizati novac na bankomatu ni ugovarati nove proizvode i usluge banke. U slučaju da ne ažurirate svoje podatke, banka može prekinuti poslovni odnos."
Takav dopis klijentima šalje Zagrebačka banka inzistirajući, u vrijeme pandemije i digitalizacije, na fizičkom dolasku u poslovnicu, unatoč tome što postoje i druge opcije koje bi ga mogle zamijeniti i većina banaka ih i koristi. Na fizičkom dolasku inzistira i Erste banka u kojoj kažu kako intenzivno rade na uvođenju mogućnosti ažuriranja osobnih podataka i putem digitalnih kanala, ali još uvijek je to moguće učiniti – samo u poslovnicama.
Ovom su praksom najpogođenije nemoćne, slabo pokretne osobe pa je nedavno poziv na dolazak u poslovnicu dobila i nepokretna umirovljenica (podaci poznati redakciji) koja ima ugovoreno i internetsko bankarstvo, no u bankama koje taj kanal ne prihvaćaju za ovu svrhu jedina je opcija opunomoćenje preko javnog bilježnika i ovjera svih potrebnih dokumenata što je u konačnici trošak od oko 400 kuna (200 kuna dolazak bilježnika i oko 200 kuna ovjere svih potrebnih dokumenata). Znači, oko 10 posto prosječne mirovine stajat će to one koji nisu u stanju prošetati do banke, navodi Večernji list.
HNB: Dolazak nije nužan
Posljednje dvije godine banke pokušavaju što više usluga digitalizirati i smanjiti dolaske u poslovnicu zbog epidemije koronavirusa pa je ovo "prekomjerno granatiranje" još nelogičnije, tim više što je u deset godina zatvoreno gotovo 400 poslovnica, a ni legislativa ne inzistira na fizičkom "svjedočenju". U HNB-u pojašnjavaju da, u odnosu na način provođenja obvezne mjere ažuriranja podataka, sam Zakon nije odredio način na koji se ta mjera treba provoditi te iz tog razloga banke mogu koristiti više načina ažuriranja podataka, od kojih neki ne zahtijevaju nužno fizički dolazak u poslovnicu banke (primjerice putem internetskog bankarstva ili putem e-mail adrese evidentirane u bazi podataka banke).
Više pročitajte ovdje.
