Dnevnik Nove TV istražio je hoćemo li ubuduće plaćati skuplje mobitele, računala, automobile... te ima li mogućnosti da bi nešto moglo i pojeftiniti.
77 posto Europljana kupuje online, internet trgovina raste i u Hrvatskoj. U 10 godina postotak Hrvata koji kupuje na internetu gotovo se udvostručio - s 39 na oko 75 posto.
"Možemo primjetiti da se prije kupovalo proizvode koji se nisu mogli naći u tradicionalnim trgovinama pa je to bio fokus na internetu. Danas je veći fokus na jednostavnost kupovine, uštedi vremena, gdje vi danas da bi otišli u jedan šoping centar morate se voziti kroz grad, parkrirati, danas u isto doba možete ležati doma na kauču", kaže Tana Zimmerman, vlasnica online trgovine.
Najčešće se prema Eurostatu kupuje odjeća, naručuje hrana iz restorana, zatim kozmetika i namještaj. Top 5 zaključuje sportska oprema.
Mobitele, baš kao i računala i ostalu tehnologiju, pokazuje statistika, više volimo kupovati uživo nego na webu. S druge strane, očekivano, na internetu se najmanje naručuju automobili, a baš te dvije industrije, auto-moto i tehnologija mogle bi uskoro promijeniti cijelu ekonomiju u svijetu i to zbog Trumpovih carina.
"Sigurno neće biti ništa kako je bilo ranije. Izvoz pada, domaća potražnja će biti oslabljena zbog smanjivanja broja radnih mjesta. Uvođenje carina u Americi imat će refleksija i na Europu i u prvom i u drugom valu tako da ne možemo baš biti optimistični u tom pogledu", smatra ekonomski analitičar Damir Novotny.
Dva najveća europska proizvođača više klase vozila već su najavila otpuštanja i do 20 posto osoblja u Njemačkoj kako bi amortizirala trošak carina u SAD-u gdje će vozila poskupjeti i do 15 posto. S mobitelima i računalima bit će teže. Tu je još jedan faktor - Kina, gdje se ti uređaji masovno proizvode. Vodeći američki i azijski proizvođači već su najavili poskupljenja od 10 posto.
"Podizanje tih carinskih stopa učinit će te proizvode za američke potrošače sigurno skuplje, a to će se reflektirati i na europskom tržištu. Vrlo je vjerojatno da će i u Europi telefoni i računala biti skuplji", analizira Novotny.
Dok se prijeti carinama, poznati belgijski trust mozgova već je izračunao da bi do kraja iduće godine BDP Europske unije mogao pasti za 0,8 posto, a SAD-a za 0,5 posto. Vrijednost novca pada, cijena zlata raste, Amerikanci već stvaraju zalihe hrane, Europljani pasivno promatraju. Deblji kraj, opet će, izvući potrošači.
