Na parlamentarnim izborima u srijedu 17. travnja birači će ponovno moći iskoristiti pravo preferencijalnog glasovanja. Osim glasovanja za jednu od ponuđenih kandidacijskih lista u svojoj izbornoj jedinici, birač može dati glas i jednom od 14 kandidata.
Dajući mu preferencijalni glas, birač tome kandidatu daje i veću mogućnost izbora u Sabor u odnosu na druge kandidate. Time veće šanse za osvajanje zastupničkog mandata imaju i kandidati koji na listama nisu na najvišim mjestima s kojih se (naj)lakše ulazi u Sabor, nego na onim nižima pa čak i na posljedjem, 14. mjestu.
.png)
Otkako je uvedeno i preferencijalno glasovanje, političke stranke običavaju stavljati poznatije kandidate upravo na to posljednje, 14. mjesto liste računajući da će velikim brojem preferencijalnih glasova ne samo osvojiti saborski mandat, nego i potvrditi svoju popularnost, javlja N1.
Prvi put na europskim izborima 2013.
Preferencijalno glasovanje kod nas je primijenjeno u nekoliko izbornih ciklusa, a prvi put na izborima za Europski parlament 2013. godine. Na parlamentarnim izborima prvi put je korišteno 2015. godine, potom na izvanrednim izborima 2016. te na prošlim izborima 2020. godine. Prije toga važio je samo sustav zatvorenih lista u kojemu je birač mogao glasovati samo za pojedinu listu, ne i za pojedince. Kandidati s nižih mjesta na listama dotad nisu imali šanse biti izabrani, osim ako lista na kojoj su bili ne bi dobila natprosječno visok postotak glasovam teoretski i 100 posto, što se, naravno, nikada nije dogodilo.
Preferencijalno glasovanje uvedeno je u hrvatski izborni sustav slijedom kritika da se dotad forsiralo političke stranke nauštrb osoba, a uvođenju je kumovala preporuka Europske unije tijekom postupka pristupnih pregovora.
Kako preferencijalno glasovati
Samo preferencijalno glasovanje nije odveć zahtjevno, iako je neznatno složenije od prijašnjeg “zaokruži, ubaci i idi”. U članku 38, Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor stoji, među ostalim, sljedeće:
Zastupnici u Sabor biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju.
Birači mogu glasovati samo za jednu listu kandidata.
Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).
U članku 40. istog Zakona stoji:
Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista.
Izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata.
Ako na temelju prethodnog nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi.
Ako birač osim liste zaokruži i redni broj ispred imena jednog kandidata na njoj i time mu da preferencijalni glas;
Ako birač zaokruži samo redni broj kandidata, a ne i liste, njegov glas tada automatski ide i toj listi;
Ako birač zaokruži jednu listu, a preferencijalni glas da kandidatu s neke druge liste, tada vrijedi samo glas koji je dao listi, ne i kandidatu;
Ako birač zaokruži dva ili više kandidata s iste liste, glas ne ide zaokruženim kandidatima, nego samo listi.
Glasački listić bit će nevažeći:
Ako birač zaokruži dvije ili više lista;
Ako birač zaokruži imena dva ili više kandidata s različitih lista, a ne zaokruži niti jednu listu.
U Sabor sa samo 19 preferencijalnih glasova
Umjesto kandidata izabranog preferencijalnim glasovima, u Sabor može ući i netko drugi s liste koga ovaj preferencijalo izabrani odredi kao svoju zamjenu. U tom smislu zloglasan je primjer s prošlih izbora iz 10. izborne jedinice. Tamo je Ruža Tomašić iz Hrvatske konzervativne stranke, kao kandidatkinja na koalicijskoj listi predvođenoj Domovinskim pokretom, dobila 8.274 preferencijalna glasa. No, odlučila je ne ići u Sabor, a za svoju zamjenu je odredila mladog stranačkog kolegu Marka Milanovića Litrea, koji je na toj listi dobio najmanje preferencijalnih glasova, samo 19. Time je postao saborski zastupnik s uvjerljivo najmanje dobivenih preferencijalnih glasova, javlja N1.
z njega, bilo je još onih koji su zahvaljujući visokom mjestu na listi ili volji osvajača izvornog mandata ušli u Sabor bez obzira na mali broj preferencijalnih glasova. Primjerice, Nikša Vukas iz Socijaldemokrata (u Sabor je ušao kao član SDP-a) dobio je samo 132 preferencijalna glasa, Ljubica Lukačić iz HDZ-a (kao zamjena Andreju Plenkoviću) dobila je 152 glasa, Milan Vrkljan (ušao kao član Domovinskog pokreta, a onda osnovao svoju stranku) dobio je 157 preferencijalnih glasova, dok je HDZ-ovac i glavni tajnik te stranke Krunoslav Katičić u Sabor ušao sa samo 187 preferencijalnih glasova.
Beroš dobio više i od Plenkovića
S druge strane, pozitivni rekorder preferencijalnih glasova na izborima 2020. bio je HDZ-ov Vili Beroš. On je u 10. izbornoj jedinici tada osvojio 35.678 glasova, više i od šefa stranke Plenkovića koji je u 1. izbornoj jedinici dobio 32.208 preferencijalnih glasova. No, Plenković je potom (p)ostao premijer, a Beroš ministar zdravstva. U 4. izbornoj jedinic HDZ-ov Ivan Anušić dobio je 23.679 preferencijalnih glasova, ali nije išao u Sabor, nego je ostao osječko-baranjski župan.
Time je zastupnik s najviše preferencijalnih glasova u prošlom sazivu isprva bio Tomislav Tomašević (19.627). No, kad je i on sljedeće godine otišao iz Sabora u utrku za gradonačelnika Zagreba, saborskim rekorderom po broju dobivenih preferencijalnih glasova postao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković (17.370). Odmah iza njega bila su dvojica SDP-ovaca – Peđa Grbin s okruglih 17.000 i Siniša Hajdaš Dončić s 14.485 preferencijalnih glasova. Zanimljivo je da su obojica ušli u Sabor s posljednjih, 14. mjesta kandidacijskih lista u svojim izbornim jedinicama.
