Nižu se napadi vukova na stoku u Šibensko-kninskoj županiji, koja trpi veliku štetu zbog napada zaštićene zvijeri. Posljednji je bio na području Jadrtovca, nadomak Šibenika. Uzgajivači traže pomoć i zaštitu od države, u suprotnom će, kažu, dignuti ruke od stočarstva.
Rijetko gdje još nisu napali. A napada opasan predator opet pred vratima Šibenika. U vučjim čeljustima završio je i dio Ilijina blaga.
- Troje teladi je zaklano. Šteta je oko tri tisuće eura, objasnio za HTV je Ilija Ulićević iz Jadrtovca.
- Počeo sam ih gađati kamenjem i vikati. Jednostavno, oni gledaju u vas, u oči. Ne bježe, dodao je.
Strah, očaj, bijes i nemoć, osjeća ih već danima. I nije jedini.
- Tu, sto metara dalje, zaklao je dvije ovce. Evo, on je preživio, iako je to sve bilo pod naponom, požalio se Ilija.
Lovci predlažu selektivni odstrel
U osam mjeseci ove godine u Hrvatskoj je prijavljeno 1367 napada vukova. Od toga 38 posto u Šibensko-kninskoj županiji.
Tvrde vlasnici da im krvoločne životinje stada vrebaju, sve češće i sve ih je više. Lovci predlažu selektivni odstrel.
- Da se vuk zaštiti u određenim područjima, kao što je Dinara, područje Dinare, područje Velebita, a izvan tog područja da dođemo do toga da dopustimo odstrel tih jedinki, objasnio je Joso Dujić, tajnik Lovačkog saveza Šibensko-kninske županije.
Moguć jest, ali krajnja je to mjera, kaže resorno ministarstvo. Prije svega treba utvrditi brojnost populacije, na čemu se intenzivno radi. I prevenirati napade. Stoku treba štititi, i na ispaši i u toru.
Poremećaj u divljini
A dolazak vukova tik do kuća govori o "poremećaju" u divljini.
- Što je intenzivnija prisutnost čovjeka ili nekakvi utjecaji, to je vuk stjeran, kao i druge divlje životinje, na traženje prostora za svoj život pa eventualno i na približavanje naseljima, rekao je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Vuk je zaštićen, ponavljaju stočari, na štetu njihove stoke. Ljutiti su, od toga žive.
- Ostat ćemo bez ovoga što ima još te naše stoke u Dalmatinskoj zagori. Manje je i divljači i svega u prirodi i vukovi nemaju što drugo, čime se hraniti, dodao je Mladen Sarajlić, stočar iz Perkovića.
Svi koji trpe štetu od njegovih očnjaka, apeliraju - krajnje je vrijeme da se problem riješi.
"Stočari u području gdje ima vukova trebaju računati na njegovu prisutnost i poduzeti mjere čuvanja"
Josip Kusak s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a, rekao je kako se ne bi moglo reći da su se vukovi proširili.
- Područje rasprostranjenosti vuka je tradicionalno Gorski kotar, Lika, Dalmacija. U Dalmaciji su se vukovi proširili tijekom i nakon Domovinskog rata i od tada su stalno tamo prisutni. Ima ih još na dijelu Žumberka, dijelu Korduna i Banovine, i takva situacija je zadnjih 20 godina. Oni tu postoje već dulje vrijeme i ljudi koji se bave stočarstvom dulje vrijeme naučili su da moraju čuvati stoku, rekao je.
Stočari se bune i kažu da je napada na stoku sve više. U osam mjeseci ove godine bilo ih je gotovo 1400.
- Ako se sagleda zadnjih 10, 15 pa čak i 20 godina, to je zapravo u prosjeku ili čak manje nego nekih prijašnjih godina. Lani je bilo više od 2000 napada, a ove godine još su ostala dva mjeseca i teško da će se premašiti taj broj. Gledajući samo brojeve, napada nije više, ali onima kojima se to dogodi čini se da je previše. To je razumljivo, rekao je Kusak i poručio: "Svatko tko se upušta u stočarenje u području gdje ima vukova, treba računati na njegovu prisutnost i poduzeti mjere čuvanja."
Na pitanje približavaju li se vukovi sve više naseljima, Kusak je rekao kako je to trend koji se vidi u Europi, ali kod nas ne toliko.
- Mi smo primijetili da se približavaju ako u pojedinim dijelovima Hrvatske, pogotovo na jugu, ima dosta tih nezakonitih ilegalnih odlagališta klaoničkog ili drugog kućnog otpada koji privlači vukove i druge životinje bliže naseljima. U Dalmaciji ima sve više i više prirodnog plijena - divljih svinja i srna, što prije 20 godina nije bilo, jer cijeli kraj zarasta u gustu vegetaciju i postoje bolja staništa za divlje životinje. To je jedan od glavnih razloga zašto se priroda približava naseljima, a onda to utječe i na pojavljivanje vukova bliže naseljima, istaknuo je.
