Jedinstveni matični broj građana (JMBG) konačno odlazi u povijest.
Ministarstvo unutarnjih poslova uputilo je u javnu raspravu prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju koji ima samo dva članka: prvi kaže da danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o matičnom broju, a drugi da ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
To će značiti da se JMBG ili samo MBG više neće smjeti koristiti kao redovna, osnovna ili stalna identifikacijska oznaka građana, ali postojeći matični brojevi neće se brisati iz evidencija kako bi se mogli koristiti kao kontrolni mehanizam te za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći izvršiti korištenjem osobnoga identifikacijskog broja (OIB).
Naime, osobama koje su preminule prije 31. prosinca 2008., odnosno osobama koje su nestale ili stradale tijekom Domovinskog rata ili članovima obitelji stradalnika iz Domovinskog rata koji su preminuli prije stupanja na snagu Zakona o OIB-u, nije određen i dodijeljen OIB jer se iste osobe ne smatraju obveznicima broja.
Matični broj građana u Hrvatskoj je bio u upotrebi od 1976. godine te se građanima dodjeljivao po mjestu rođenja. No, budući da je sadržavao osobne podatke građana poput datuma rođenja, područja rođenja i spola, čime je bio podložan zloporabi, 2010. godine zamijenjen je osobnim identifikacijskim brojem (OIB).
JMBG se sastoji se od 13 znamenki razvrstanih u šest skupina. Prvih sedam znamenki odnosilo se na datum rođenja, iduće dvije na područje na kojem je broj izdan (od 30 do 39), slijedila je troznamenkasta oznaka spola (muški od 000 do 499, ženski od 500 do 999) a posljednja je znamenka bila kontrolna.
OIB se sastoji od 11 znamenki koje su određene slučajnim odabirom, piše Jutarnji list.
