Dalmacijom i Hercegovinom ovih je dana odjeknula vijest da je trgovački sud u Splitu nepravomoćno odlučio kako Željko Kerum mora isplatiti 52.651,99 eura sa zateznim kamatama tvrtki Logistika Violeta, vjerovniku tvrtke Kerum d.o.o. i sudske troškove od gotovo 14 i pol tisuća eura.
Vijest Hercegovce vjerojatno ne bi previše zanimala da čovjek koji stoji iza tvrtke koja je nepravomoćno dobila Keruma nije Petar Ćorluka, hercegovački poduzetnik i jedan od najbogatijih ljudi u Bosni i Hercegovini.
Firma Logistika Violeta tužila je 2014. Keruma i njegovu nećakinju koja je 2012. preuzela upravljanje tvrtkom koja je završila u blokadi. U tužbi se navodi da su tužitelj i Kerum d.o.o. bili u poslovnom odnosu te da je do prekida je došlo jer Kerum d.o.o. nije isplatio račune za isporučenu robu u iznosu od 396.706,39 kuna.
Tko je Petar Ćorluka, najbogatiji Hercegovac?
Logistika Violeta u vlasništvu je Petra Ćorluke, vlasnika Violete iz Gruda i najbogatijeg poduzetnika u Hercegovini koji se početkom 2025. godine našao među pet najbogatijih ljudi u BiH. Vrijednost poslovnog carstva Petra Ćorluke procjenjuje se na 680 milijuna eura.
Prema podacima Financijsko-informatičke agencije BiH, Violeta se našla u top 5 tvrtki 2023. godine sa najvećom ostvarenom dobiti koja je iznosila 49 milijuna konvertibilnih maraka.
Ćorluka ima firme u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji. Poduzetništvom se počeo baviti krajem osamdesetih, ali poslovni procvat doživljava 2001. kada pokreće Violetu koja je u međuvremenu postala regionalni lider u proizvodnji higijenskih potrepština.
Prema vlastitim riječima, Ćorluka je počeo proizvoditi toaletni papir u Grudama jer je u to vrijeme sav toaletni papir na tržištu BiH bio iz uvoza i bio je loše kvalitete. Od papirnatih maramica i toaletnog papira, Violeta je posljednjih godina postala lider u proizvodnji i svih ostalih higijenskih potrepština, potpuno prisutna na tržištu Hrvatske, Bosne i Hercegovine i ostatka regije.
Ćorluka je vratio u život najsiromašniji kraj bivše Jugoslavije
Na iznenađenje mnogih, Ćorluka je usred pandemije 2020. godine kupio nekadašnjeg giganta i omiljenog proizvođača keksa u bivšoj državi, Lastu iz Čapljine.
U doba SFRJ, Lasta je zapošljavala oko 1000 radnika, no uslijed privatizacijskog procesa proizvodnja je usporila. Početkom 2000-ih Lastu je kupila tvrtka Zvečevo, a Lasta je, na užas mnogih, zatvorena 2017. godine. Ćorluka je potom u Lastu odlučio uložiti 20 milijuna maraka, a Lasta je ponovno otvorena 2022. godine. Hercegovački poduzetnik ubrzo potom je kupio i austrijsku firmu Schmid Maissau koja se bavila proizvodnjom medenjaka i čitavu proizvodnju prebacio u Hercegovinu.
Rastom Violete Grude su od najnerazvijenije općine u čitavoj bivšoj Jugoslaviji postale jedna od najrazvijenijih općina u BiH.
Jedna je od najomiljenijih osoba u javnosti u BiH i daleko od kontroverzi
Ako pitate ljude u Bosni i Hercegovini, Petar Ćorluka je jedan od rijetkih biznismena koji su daleko od skandala i kontroverzi, pogotovo onih povezanih s privatizacijom i ratom. Uvijek ističe da nikad ništa nije kupio u privatizaciji te da dolazi iz skromne hercegovačke obitelji.
Biznisom se počeo baviti čim je to postalo moguće u bivšoj državi te je napustio posao pravnika u "Putevima" iz Gruda. Njegov Prodex ispočetka se bavio samo trgovinom, a početkom novog tisućljeća biznis se počeo širiti.
Prošle godine otvorio je i Corspack, najveću tvornicu kartonske ambalaže u čitavoj regiji u koju je uložio 40 milijuna eura.
U bosanskohercegovačkim medijima gostovao je isključivo govoreći o poduzetništvu, a u politiku se nije petljao osim kada je hercegovačku nevjestu Mariju Selak Raspudić podržao donacijom u njezinoj predsjedničkoj kampanji putem jedne od svojih firmi u Hrvatskoj.
Djeca ne smiju prodati firmu i Violeta zauvijek mora ostati u Grudama
Petar Ćorluka ima četvero odrasle djece koja su odrasla i žive daleko od očiju javnost i skandala. Svi rade u obiteljskoj firmi. Ćorluka je nedavno za Forbes rekao da je u svojoj poslovnoj grupaciji uveo i obiteljski ustav – dokument koji jasno propisuje pravila vlasništva, upravljanja i nasljeđivanja.
Taj interni akt, nastao uz pomoć njemačkih stručnjaka za obiteljske kompanije, definira da se Violeta ne može prodati, da će sjedište tvrtke zauvijek ostati u Grudama, te da će vlasništvo i upravljačka struktura ostati unutar obitelji. Ustav također određuje način zapošljavanja članova obitelji, pravila trošenja i investicijske granice, a kroz njega je uspostavljen i obiteljski, upravni i nadzorni odbor s kombinacijom obiteljskih i vanjskih članova.
U prijevodu, ustavom je obavezao svoju djecu i unuke da brinu o firmi točno onako kako su se dogovorili i da se sjedište Violete nikada ne odseli iz Gruda.
