Unatoč tako niskoj cijeni, gorivo je ovog tjedna tek neznatno pojeftinilo, što stručnjaci objašnjavaju jednostavnim zakonom ponude i potražnje, pri čemu je potražnja u Europi konstantno velika, a dostupne količine goriva relativno ograničene, piše Novi list.
Blagi rast cijene nafte ponajprije je posljedica vjere trgovaca u ubrzanje rasta kineskoga gospodarstva koje je najveći uvoznik nafte u svijetu, što bi trebalo povećati potražnju. Investicijska banka Goldman Sachs objavila je prošloga tjedna da potražnja Kine za svim kategorijama robe kontinuirano raste, pri čemu je potražnja za naftom premašila 16 milijuna barela dnevno, a rastu cijena pogoduje i slabljenje tečaja dolara jer time nafta postaje jeftinija za kupce u drugim valutama, pa stoga raste i potražnja. S druge strane, ne očekuje se nagli rast cijena, zbog usporavanja rasta zapadnih gospodarstava, kao i povećanja kamatnih stopa u Europi i SAD-u kojima se nastoji obuzdati inflacija.
Bez obzira na relativno nisku i prema očekivanjima stabilnu cijenu nafte, cijene derivata u Europi, pa tako i Hrvatskoj, i dalje su visoke. Benzin je u Hrvatskoj pojeftinio za tek jedan eurocent, s 1,40 eura na 1,39 eura, dok je cijena dizela s 1,40 eura pala na 1,34 eura, što je i dalje relativno neznatno pojeftinjenje.
Naftni stručnjak Jasminko Umićević razliku između cijena nafte i maloprodajne cijene goriva objašnjava velikom potražnjom u europskim zemljama koju ne prati jednako velika proizvodnja, odnosno ponuda, pa iako motornih goriva na tržištu ima dovoljno – cijena im ne pada, barem ne u nekoj značajnijoj mjeri.
“Imali smo relativno blagu zimu pa su ljudi više vozili, što je potražnju stalno držalo na relativno visokim razinama. Uz to je dio francuskih rafinerija bio zatvoren, što je dodatno smanjilo ponudu, a i u ovom trenutku je nekoliko njih na pragu izbijanja štrajka ili je štrajk već počeo, pa i to utječe na cijenu derivata”, kaže Umićević, dodajući da je visoka cijena dijelom i posljedica zabrane uvoza derivata iz Rusije.
Pitanje riječke rafinerije
“Ne treba zaboraviti da je Rusija, prije rata u Ukrajini, bila jedan od najvećih izvoznika nafte, ali kad se gledaju derivati i nafta zajedno, bila je najveći izvoznik u svijetu. Količine derivata i poluproizvoda potrebnih za proizvodnju derivata u drugim europskim rafinerijama, a koje su se uvozile iz Rusije, teško je nadoknaditi. Zasad, zahvaljujući visokim cijenama, problema s nestašicom nema i ne očekuje se da će ih biti, iako sve to treba uzeti sa zadrškom zbog neizvjesnosti oko daljnjih događanja u Ukrajini, ali nema ni viškova derivata na tržištu. Počinje proljeće, bliži se ljeto kad se Europljani najviše voze i kad je potražnja za derivatima najveća pa svi nastoje osigurati dovoljne potrebne količine. To cijenu derivata održava na relativno visokim razinama u odnosu na cijenu sirove nafte i ne očekujem da će se uskoro nešto bitno po tom pitanju promijeniti”, kaže Umićević.
Hrvatsko je tržište praktički od studenog prošle godine u potpunosti ovisno o uvozu derivata jer od tada traje prekid proizvodnje u Rafineriji nafte Rijeka, jedinoj preostaloj rafineriji u zemlji, zbog radova u sklopu projekta modernizacije rafinerije vrijednog više od 500 milijuna eura.
To bi se ovih dana ipak trebalo promijeniti jer bi s prvim danima travnja trebala započeti proizvodnja u riječkoj rafineriji. Proizvodnja u Rijeci pokrit će Inine potrebe za benzinom za opskrbu domaćeg tržišta, no rafinerija je za proizvodnju dizela ovisna o uvozu vakuumskog plinskog ulja iz Rusije, a čak ni uz uvoz ove sirovine ne proizvodi dovoljne količine dizela pa Ina godišnje uvozi do 400 tisuća tona tog goriva, uz uvoz ostalih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj. Dovoljne količine benzina i dizela riječka će rafinerija moći osigurati tek kad završi projekt modernizacije, sredinom iduće godine.
