- Don Ivan Čubelić ni ja sigurno nismo dali odobrenje za prodaju crkvenog zemljišta u Baškoj Vodi. Da je don Čubelić dao takvo odobrenje ja bih za njega sigurno znao - utvrdo je svjedočio monsinjor Marin Barišić u četvrtak na ponovljenom suđenju fra Šimi Nimcu i Jasmini Bilonić pred sucem Dinkom Mešinom na Županijskom sudu u Splitu. Svjedočili su don Ivan Čubelić i monsinjor Marin Barišić, glavni vikar i nadbiskup Splitsko-dalmatinske nadbiskupije. Ključno pitanje je bilo je li fra Šime Nimac imao odobrenje od Nadbiskupije za prodaju nekretnina, zemljišta na području njegove župe u Baškoj Vodi.
Don Ivan Čubelić, glavni vikar u vrijeme kad je novac od 40.000 metara kvadratnih završio na privatnom računu fra Nimca, tražio je ispravak zapisnika od prije 9 godina kad je govorio o prodaji stare kuće. Odobrenje je, kaže, potpisao on kao glavni vikar, a ne nadbiskup u ime Nadbiskupije. Dodao je da za prodaju stare kuće ne treba dopuštenje Svete Stolice.
Msgr. Barišić: Sve što je učinio znam iz medija
Poslije njega svjedočio je nadbiskup monsinjor Marin Barišić koji se nije pojavio na prvom poništenom suđenju. Rekao je kako je fra Nimac došao jednom u ured ordinarijata na razgovor koji je trajao 20 minuta s prijedlogom gradnje nove crkve u njegovoj župi te da ga je uputio na glavnog vikara, "izvršnu vlast" u Nadbiskupiji.
- Tada sam ga vidio prvi put i sad u sudnici drugi put. A sve što znam je iz medija što je učinio. Nisam imao nikakvih drugih informacija ni kontakata - rekao je monsinjor Barišić.
Bilo mu je drago, kaže, da se otvorilo pitanje izgradnje nove crkve, ali ga je uputio u proceduru, da se ide s tim polako, da se prvo mora vidjeti što kaže pastoralno vijeće župe jer odluka može biti i da se postojeća crkva obnovi i da sve ostane kako je. Ako bi bila odluka da se gradi nova crkva, onda se čeka odobrenje Nadbiskupije te se onda obraća Uredu za graditeljstvo u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji koji je tada vodio don Jozo Lončar.
Pitanje je bilo i od kuda sredstva. Fra Nimac da mu je rekao kako u župi ima crkvenih terena i da bi se mogli prodati te da mu je rekao kako treba biti pažljiv, pitao je li pravi trenutak za prodaju i kako bi to trebali procijeniti vještaci.
- Novac od prodaje terena u vlasništvu župe ne može župnik imati na svom privatnom računu nego mora biti na računu župe - rekao je monsinjor Barišić.
Peko milijun eura odobrava Sveta Stolica
Govoreći o načinu raspolaganja novcem, rekao je kako Crkva koristi Kanonsko pravo i da je Hrvatska biskupska konferencija odredila da župnici mogu samostalno raspolagati do 25.000 kuna, biskupi do 100.000 eura, a za sve preko milijuna eura se traži dopuštenje od Svete Stolice. Sva ta odobrenja moraju biti pismena, a usmena mogu biti samo ako se radi o stvarima unutar Crkve. Naglasio je kako redovnici kao što je fra Šime Nimac, s obzirom da im je jedan od zavjeta siromaštvo, ne bi uopće smjeli imati privatni bankarski račun.
Poslije svjedočenja nadbiskup se u sudnici srdačno pozdravio s fra Nimcem uz nekoliko rečenica samo za njihove uši. Sljedeća rasprava zakazana je za 11. siječnja 2022. kad se očekuje svjedočenje don Joze Lončara, tadašnjeg predstojnika Ureda za graditeljstvo u Nadbiskupiji.
Vrhovni sud vratio suđenje na početak
Fra Šimu Nimca se tereti da je tvrtki "Sunčani Bast" prodao 39.556 četvornih metara crkvenog zemljišta u župi Blažene Djevice Marije za 1,3 milijuna eura bez odobrenja Nadbiskupije dok se bankarica Jasmina Bilonić tereti da ga je poticala na zloupotrebu položaja, odnosno da je nagovorila fra Nimca da podigne novac sa župnog računa te ga prebaci na svoj osobni račun. Od svega je pronađeno oko 2,3 milijuna kuna na bankaričinom računu u Partner banci. Za njih je rekla da su fra Šimini te da je jahta "Lucky me", kupljena na njezino ime, zapravo njegova. U postupku su se spominjali i poduzetnici kojima je fra Nimac navodno posudio dio novaca od prodaje zemljišta.
Prvi postupak u ovom slučaju završio je nepravomoćnom presudom 2014. godine kada su fra Nimac i Bilonić osuđeni zbog pronevjere 1,3 milijuna eura. On je nepravomoćno osuđen na dvije, a ona na godinu i devet mjeseci zatvora. Slučaj je vraćen na početak pet godina kasnije odlukom Vrhovnog suda zbog bitne povrede kaznenog postupka.
