Pandemijom iscrpljen globus početkom tjedna obradovala je vijest s britanskog sveučilišta Oxford o ohrabrujućim rezultatima pokusnog cjepiva protiv koronavirusa SARS-CoV-2. Iz Oxforda, čiji su znanstvenici objavili rezultate svojeg rada u uglednom medicinskom časopisu The Lancet, u ponedjeljak su objavili da pokusno cjepivo izaziva 'snažan imunološki odgovor' i da zasad ne postoje ozbiljni znakovi za brigu od nuspojava. Time je oksfordsko cjepivo ušlo u sam vrh potencijalnih tretmana za virus, odnosno za borbu protiv širenja zaraze i pandemije, piše tportal.
Znanstvenici na Oxfordu razvijaju svoje cjepivo uz pomoć farmaceutskog konglomerata AstraZeneca, čije se sjedište nalazi u Cambridgeu. Prve dvije faze procesa uključivale su testiranje potencijalnog cjepiva na nešto više od tisuću dobrovoljaca. Blage nuspojave poput bolnih mišića i osjećaja groznice uspješno su tretirane drugim lijekovima. Nakon prve i druge slijedi treća faza, tijekom koje će cjepivo dobiti više desetaka tisuća pacijenata.
Znanstvenici su zasad oprezni u izjavama o djelotvornosti cjepiva jer se nuspojave i reakcije koje se možda nisu pojavile u prvim fazama mogu pojaviti kad se testiranjem obuhvati puno veći broj ljudi. Od 24 potencijalna cjepiva koja se, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, trenutno nalaze u fazi kliničkog testiranja, uz ovo oksfordsko, samo se još jedno nalazi u trećoj, konačnoj fazi, koja prethodi mogućem odobravanju široke upotrebe.
U trenutku u kojem je broj zaraženih diljem svijeta već premašio 15 milijuna, a broj preminulih od bolesti Covid-19 veći je od 600 tisuća, i kad se gotovo cijeli svijet bori s pronalaskom ravnoteže između održavanja normalnog života i strogih karantenskih mjera za obuzdavanje pandemije, interes za cjepivo je znatan. U pretkliničkim stadijima nalaze se dodatna 142 potencijalna cjepiva, a farmaceutske i druge tvrtke rade i na razvoju lijekova i drugih tretmana za bolest, piše tportal.
Takva aktivnost, uz zabrinutost za ljudsko zdravlje, produkt je želje za pronalaskom uspješnog tretmana koji bi za pronalazače mogao biti i lukrativna poslovna prilika. Pitanje razvoja cjepiva i lijekova vječno je poprište nadmetanja u kojem s jedne strane stoje privatne kompanije, a koje duga patentna razdoblja i visoke cijene lijekova opravdavaju visokim istraživačkim troškovima, te s druge sveučilišta i države koji velikim dijelom i javnim novcem financiraju razvoj novih lijekova i zbog toga očekuju da oni budu pristupačni svima.
Stoga se informacija da Oxfordu u razvoju cjepiva pomaže AstraZeneca mogla primiti s neugodnom strepnjom zbog moguće namjere kompanije da masno zaradi. Dodatna briga proizlazi iz činjenice da je AstraZeneca od američkih vlasti primila čak 1,2 milijarde dolara pomoći za razvoj cjepiva, a Sjedinjene Američke Države su u posljednjih nekoliko mjeseci jasno pokazale svoje stavove po pitanju dostupnosti cjepiva ili lijekova te nedostatak volje za međunarodnom suradnjom.
Još sredinom ožujka objavljena je vijest da je Trumpova vlast namjeravala na brzinu i u tajnosti preuzeti njemačku kompaniju CureVac, čiji su rezultati u razvoju cjepiva tada pokazivali dobre šanse. Prije tri tjedna je pak objavljeno da je SAD za svoje potrebe otkupio kompletnu tromjesečnu proizvodnju lijeka remdesivir, korištenog u tretmanu Covida-19. Remdesivir proizvodi američka kompanija Gilead, a lijek je originalno razvijen kao tretman za ebolu. Američka država je dosad raznim farmaceutskim kompanijama isplatila oko sedam milijardi dolara pomoći za razvoj lijeka za Covid-19.
No vijest o suradnji Oxforda i AstraZenece objavljena prije mjesec dana pokazuje da se farmaceutski div obavezao na proizvodnju do 400 milijuna doza za europske potrebe po proizvodnim troškovima. AstraZeneca sklopila je taj dogovor s Alijansom za inkluzivna cjepiva (Inclusive Vaccine Alliance) koju su osnovale Francuska, Njemačka, Italija i Nizozemska sa željom ostvarivanja snažnije pozicije u pregovorima s farmaceutima. Alijansa je otvorena za ulazak i drugim državama, a prema dostupnim detaljima sporazuma, isporuka 400 milijuna doza europskim državama dogovorena je za cijenu od 750 milijuna eura.
Pokaže li se pokusno cjepivo uspješnim i u trećoj fazi, njegova distribucija trebala bi krenuti do kraja godine, a članice EU-a dobivale bi ga sukladno broju stanovnika. Proizvodnja bi bila locirana u Italiji u pogonima američke tvrtke Catalent. AstraZeneca je sklopila slične sporazume s Velikom Britanijom, SAD-om, Indijom te međunarodnom organizacijom za promociju cjepiva Gavi kako bi se osigurala proizvodnja i za druga tržišta, piše tportal.
