Hrvatska je među rijetkim zemljama u kojima još žive vuk, medvjed i ris, koji su u većini zapadnoeuropskih zemalja nestali. To svjedoči o našem golemom prirodnom bogatstvu. No, ove životinje su grabežljivci te ljudima dijelom smetaju.

Medvjed je najveća kopnena zvijer u Hrvatskoj. Smeđi div izaziva strahopoštovanje i divljenje kamo god dođe. Iako je drugdje u Europi gotovo istrijebljen, naša mu je zemlja još dom. Čak oko tisuću medvjeda živi otprilike na petini područja Hrvatske. Areal ove vrste podudara se dobrim dijelom s arealom vuka, ali medvjed ne živi toliko na ravnom području Dalmacije, nego uglavnom u šumovitim planinama.

Javna ustanova More i krš na području Dinare već duže vrijeme prati prisutnost velikih zvijeri: vuka, risa i medvjeda. Uz zaštićene velike zvijeri, objektiv kamera Javne ustanove More i krš često snimi i druge, ništa manje zanimljive, također zaštićene, divlje životinje.

Nedavno je objektiv kamere uhvatio medvjeda, vjerojatno dok je bio u potrazi za hranom.

Lani smo objavili “ulov” foto zamke sa sasvim druge lokacije na Dinari:

Krajem srpnja smo objavili da je na više različitih lokaliteta, unutar budućega parka prirode, snimljena i divlja mačka – Felis silvestris. Ova divlja vrsta je već dvadesetak godina zaštićena na razini Europske unije, a nakon pristupanja Uniji, divlja mačka je i u Hrvatskoj proglašena zaštićenom životinjskom vrstom sa zabranom lova tijekom cijele godine.

Divlja mačka s Dinare pripada europskoj podvrsti ove divlje životinje. Njena brojnost u Hrvatskoj se procjenjuje do 3000 jedinki.

Izgledom i bojom je vrlo slična domaćoj mački, ali je nešto krupnija, tjelesne mase do 10 kilograma. Predator je, a zahvaljujući stopalnim jastučićima jako spretan i bešuman lovac.
Osjetila su joj dobro razvijena, posebice vid, pa se ova životinja dobro snalazi i u potpunom mraku. Razlog tome je sloj tkiva u oku tapetum lucidum, koji reflektira svjetlost. Zbog toga divljoj mački, obasjanoj u tami, svijetle oči. Uz dobar vid, kao noćnom lovcu od velike pomoći joj je i dobar sluh. Čak i na većoj udaljenosti dobro čuje kretanje miševa.

Šume na Dinari su prirodna staništa ovih moćnih i prekrasnih zvijeri, a one su svake godine sve manje i manje. Ljudski nemar, požari, klimatske promjene, sve to utječe na rekordno nisku šumsku površinu Dinare. Samo posljednje dvije godine Dinara je izgubila ogromne površine vrijedne bukove šume. Najviša hrvatska planina uskoro će dobiti status parka prirode što je logično s obzirom na sve njene prirodne ljepote i prirodna bogatstva. Nadležni bi morali napraviti sve da nam se Dalmacija ne pretvori samo u kamen i beton, jer vrijedna zelena prostranstva moramo sačuvati i radi sebe i radi životinja koje tamo žive…

 



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime