Prve godine članstva bile su obilježene diplomatskim naporima da se agresija na Hrvatsku što prije okonča, a potom i osigura mirna reintegracija okupiranih područja i time puna teritorijalna cjelovitost i suverenitet. U sljedećem razdoblju uslijedila je afirmacija na svjetskoj političkoj sceni.
Hrvatska je, kao mlada država, relativno brzo uspjela osigurati svoje sudjelovanje u radu svih ključnih tijela globalne Organizacije članstvom u Vijeću sigurnosti i Vijeću za ljudska prava, te nekoliko puta i u Gospodarskom i socijalnom vijeću (ECOSOC) i Komisiji za izgradnju mira, a također i u brojnim drugim stručnim odborima i komisijama. Isto je potvrđeno i odabirom hrvatskih diplomata na važne funkcije i zadaće unutar same Organizacije. Ovome treba pridodati vrijednost i vidljivost angažmana Hrvatske u mirovnim operacijama diljem svijeta.
Danas je Hrvatska aktivni sudionik brojnih važnih procesa, od reforme Organizacije, uključujući rad Opće skupštine i način izbora glavnog tajnika, donošenja UN-ove 2030 Agende za održivi razvoj pa sve do nedavnog koordiniranja globalnih napora u suočavanju sa svim aspektima krize izazvane COVID-19 pandemijom. U suočavanju s prioritetnim izazovima današnjice Hrvatska naglašava značaj i neophodnost multilateralnog djelovanja za iznalaženje učinkovitih rješenja.
Hrvatska namjerava i dalje pridonositi djelovanju Ujedinjenih naroda: od očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti te jačanja međunarodnog prava, do promicanja međunarodne suradnje na rješavanju izazova ekonomskog, socijalnog, kulturnog i humanitarnog karaktera, uključujući zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ovo potvrđuju i aktualne kandidature Hrvatske za članstvo u Gospodarskom i socijalnom vijeću (2022.-2024.), Komisiji za izgradnju mira (2026.-2027.), Vijeću sigurnosti (2030.-2031.) te Vijeću za ljudska prava (2032.-2034.).
