Prvog dana srpnja 2013. godine, Hrvatska je postala članica Europske unije i tako završila proces pridruživanju suvremenim internacionalnim organizacijama. Članstvo u Europskoj uniji približilo je Hrvatsku europskim poslovima, otvorilo nove izvore investicija i pružalo mladima raznovrsniju priliku za visoko obrazovanje ili zaposlenje.
Hrvatska je 28. zemlja koja je postala članica EU. EU je nastala nakon Drugog svjetskog rata prvenstveno kao gospodarska organizacija šest zemalja u srcu Europe. Europa 1950-ih je još uvijek doživljavala period gospodarske obnove i postojala je potreba da se razmjena dobara između zemalja još više stimulira. Tako su Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Luksemburg i Nizozemska osnovali Europsku ekonomsku zajednicu i započele proces gospodarskog ujedinjenja, piše Index.
Od EEZ-a do EU
Šest zemalja članica te organizacije imale su veći gospodarski rast od ostatka Europe tijekom 60-ih, stoga su se vlade drugih zemalja na kontinentu počele interesirati i tražiti članstvo. Prvo proširenje dogodilo se 1973. kada je Velika Britanija napokon uspjela postati član. Prije toga bila je odbijena dva puta, poglavito radi francuskog predsjednika Charlesa de Gaullea. Nakon što je svoju kandidaturu ponudila uz Irsku i Dansku, sve tri zemlje postale su članice 1973. godine.
Iduće proširenje dogodilo se tijekom 1980-ih. Prvo se pridružila Grčka 1981. godine koja je, nakon vladavine vojne hunte, željela veće priznanje za svoju demokratizaciju i htjela se pridružiti ekonomskim organizacijama kako bi pojačala svoju ekonomiju. Zatim 1986. Španjolska i Portugal. Španjolska nakon smrti Francisca Franca započinje niz demokratskih procesa, a to je uključivalo i pridruživanje u internacionalne organizacije.
Od 1993. godine organizacija mijenja ime u Europska unija te se počinje baviti i političkim te zakonskim pitanjima, a ne samo onim gospodarskim. 1995. godine Uniji se pridružuju Finska, Švedska i Austrija.
Najveće proširenje dogodilo se 1. siječnja 2004. godine kada je Uniji pristupilo deset zemalja: Češka, Slovačka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Slovenija, Mađarska, Malta i Cipar. Iste godine Hrvatska je dobila status kandidata za članstvo te iduće vlade nastoje ubrzati proces kako bi se članstvo što prije ostvarilo. Ipak, prije Hrvatske u Uniju ulaze Rumunjska i Bugarska 2007. godine.
28. članica
1. srpnja 2013. godine Hrvatska je ušla u Europsku uniju kao zadnja članica. Bilo je to prvi put da je samo jedna zemlja pristupila Uniji od grčkog slučaja 1981. godine. Hrvatska se obvezala ući u šengensku zonu, kao i u monetarnu uniju, što je obavljeno 1. siječnja 2023., nakon kratke odgode radi pandemije koronavirusa.
Članstvo u Europskoj uniji našoj je zemlji omogućilo da se uključi u politička zbivanja na razini cijelog kontinenta, da iskoristi investicijske fondove kako bi unaprijedila svoje gospodarstvo. Također, hrvatski građani imaju slobodu kretanja unutar granica EU, kao i slobodu traženja posla u drugim zemljama članicama.
Neke od većih investicija koje smo iskoristili su: Pelješki most, projekt težak 350 milijuna eura; obnova željezničkog prometa na liniji Rijeka-Budimpešta, u vrijednosti od preko milijardu eura; modernizacija zračne luke Dubrovnik, vrijedna 250 milijuna eura; kao i opći program ruralnog razvoja, gdje su dodijeljeni razni poticaji malim obrtima i institucijama u ruralnim dijelovima Hrvatske, sveukupne vrijednosti od 2 milijarde eura.
