U Supetru je danas potpisan Sporazum o suradnji lokalnih dionika na putu prema samostalnoj i čistoj energiji otoka Brača. Potpisivanjem Sporazuma tako je završen proces izrade početnog Plana energetske tranzicije otoka Brača za razdoblje od 2021. do 2030. godine koji je izradila radna skupina Otok Brač, uz tehničku podršku i koordinaciju društva Porzana d.o.o., Zagreb u koautorstvu s Tajništvom za čistu energiju EU otoka.
Ivana Marković, gradonačelnica Supetra, iskazala je zadovoljstvo zbog nekoliko stvari, no posebno je istaknula 'hvalevrijedno jedinstvo otoka i svih osam jedinica lokalne samouprave u pronalaženju najboljih mogućnosti, prostornih između ostalih, da se neke stvari poput možda komunalne solarne elektrane i realiziraju'.
- Brač se zajedno s deset otočnih zajednica u RH prijavio na natječaj EK koji podrazumijeva dobivanje sredstava za izradu Strategije kako doći do projekata energetske tranzicije. Ukupno je na razini Europe 26 otoka dobilo sredstva za to, a kao što sam naziv govori naš cilj je u konačnici da naš otok, kao i svi drugi, bude samoodrživ, da iskoristimo sve prirodne mogućnosti koje otok ima i da razvijamo alternativne oblike energije. Drago mi je da su se sve općine na Braču uključile, a ono što mi je osobito drago je su velika sredstva pri Europi ostavljena, a radi se o 750 milijardi eura za sve otoke. Nadam se da ćemo svi zajednički, ne samo jedinice lokalne samouprave nego građani i poduzetnici pripremati projekte i iskoristiti sredstva koja daje EU. Za Supetar to konkretno znači korištenje obnovljivih izvora energije, korištenje sunca i vjetra, da budemo na neki način neovisni. Korištenjem solarnih panela u konačnici ima dvostruki učinak – smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i racionalizaciju poslovanja poduzetnika te uštedu kućanstvima. - kazala je Marković, dodajući kako je ovo jedan široki projekt, strategija koja se ne bazira samo na Supetar.
Ivan Samardžija je kao predstavnik RERA, ali i jedan od dva otočna koordinatora (zadužen je za otoke Brač I Hvar, dok je drugi koordinator zadužen za Vis, Šoltu te Drvenik Veli i Mali) pojasnio svoju ulogu.
- Zadatak nam je ukupno koordiniranje svih javno pravnih tijela, dionika na otoku u svrhu povlačenja sredstava EU i ukupni otočni razvoj. Radimo na razvoju Nacionalnog plana razvoja otoka u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, a uskoro ćemo započeti pojedinačni Plan razvoja otoka. Sukladno izmjenama Zakona o otocima radimo u sklopu Županijskog plana razvoja tako da ćemo praktički posložiti sve dokumente i krenuti s radom za ovo vremensko razdoblje.
Isticanje problema
Načelnik općine Pučišća Marino Kaštelan je istaknuo i neke probleme, odnosno teškoće koje je uočio nakon radnih sastanaka na ovu temu.
- Imali smo skup baš u Pučišćima gdje su se okupili struka, predstavnici javne vlasti i regulatornih tijela na državnoj razini usmjerenih na energetska pitanja i svi zainteresirani investitori s područja obnovljivih izvora energije. Imali smo kvalitetnu i argumentiranu raspravu koja bi trebala voditi konačnom rješavanju problema s kojima se susreću investitori. S jedne strane imamo državu koja je zatrpana zahtjevima različitih investitora s različitim idejama za projekte obnovljivih izvora energije – snagama, kapacitetima sedam gigawata u narednu godinu-dvije – a s druge strane ti isti investitori nisu na pravi način dokazali da su spremni na realizaciju takvih projekata.
Sad bi se tu trebao naći nekakav kriterij po kojem bi se odlučilo koji projekti idu dalje i njih onda uistinu pratiti. Ključan problem po meni je transport energije iz Dalmacije, gdje znamo da imamo najkvalitetnije uvjete za proizvodnju energije sunca u postrojenjima solarnih elektrana, ali isto tako vjetroelektrane. Tu energiju u Dalmaciji možemo trošiti jedan period, kad je turizam na vrhuncu recimo, ali u principu prava potrošnja je u unutrašnjosti Hrvatske. Da bi se ta energija proizvedena u Dalmaciji transportirala u unutrašnjost potrebna su jako velika ulaganja. To bi trebao raditi HOPS, dakle ona mreža koja kreće od Konjskog prema unutrašnjosti, prema Zagrebu, da se ona proširi, dogradi. Da se 400 kW vod ojača da se količine energije mogu plasirati dalje.
Kriteriji odlučivanja
Na ovaj način ćemo imati manje projekte. Svaki proizvod ako ne može kvalitetno i jeftino doći do tržišta, na kraju će se prestati proizvoditi. Tu vidim problem. Možda je moj malo konzervativniji pristup, jer puno se može napraviti i s manjim stvarima, lokalnim, pojedinačnim ulaganjima od panela na krovovima OPG-a do električnih bicikli, sve je to korisno i vrijedno, međutim onaj pravi iskorak ćemo napraviti tek pravom infrastrukturom, a koliko sam razumio, sredstava ima. Pozivam HEP i Ministarstvo gospodarstva da budu partneri tim investitorima jer korist je zajednička. - zaključio je Kaštelan.
Zanimljiv osvrt na 'stanje na terenu' je dala Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka. Nešto ranije je naime komentirala kako je 'energetska tranzicija luksuz u Hrvatskoj'...
- Iskustvo rada s Tajništvom za europske otoke mi je pokazalo da je Hrvatska jedna od rijetkih, ako ne i jedina, koja ima sve svoje otoke povezane električnim kabelom s kopnom. Dakle imamo poprilično siguran sustav, koliko god se neki možda ne bi složili s time. U Europi je međutim jako puno otoka 'otkinuto' od kopna jer su preudaljeni, ovise isključivo sami o sebi, o fosilnim gorivima s velikim troškovima dostave i nečistim izvorima energije. E sad, kad pitamo prosječnog čovjeka na otoku, smatraju kako energetska tranzicija trenutno nije prioritet razvoja – prioritet je većini preživljavanje. Ali mi kao turistička zemlja koja se brendira kao destinacija s tisuću otoka imamo priliku 'podignuti' destinaciju, kompletnu sliku o državi, uvođenjem zelenih politika obnovljivih izvora energija. Dapače, uvođenjem obnovljivih izvora smanjujemo troškove i povećavamo konkurentnost, povećavamo vidljivost destinacije i tako na koncu konkuriramo na tržištu. - obrazlaže Jurišić.
