Milijuni ljudi godinama uzimaju malu dozu aspirina vjerujući da štite svoje srce. No medicinska znanost danas kaže nešto sasvim drugo – kod zdravih osoba svakodnevno uzimanje aspirina može donijeti više štete nego koristi, pa čak i povećati rizik od smrtonosnih krvarenja.
Aspirin je najčešće povezan s ublažavanjem boli i snižavanjem temperature, no više od dva milijuna ljudi samo u Velikoj Britaniji svakodnevno uzima nisku dozu tog lijeka u uvjerenju da sprječava srčani i moždani udar. Takva je praksa desetljećima bila standard, čak i kod osoba koje nikada nisu imale kardiovaskularne probleme, piše tportal.
Međutim, tijekom posljednjih 20 godina medicinski stavovi drastično su se promijenili. Brojna istraživanja pokazala su da kod osoba bez postojećih bolesti srca i krvnih žila svakodnevni aspirin donosi tek ograničenu korist, dok istovremeno znatno povećava rizik od nuspojava – od modrica i želučanih tegoba do unutarnjih krvarenja i, u rijetkim slučajevima, po život opasnih krvarenja u mozgu.
Procjene govore da su, dok su se recepti za aspirin masovno propisivali početkom 2000-ih, nuspojave povezane s tim lijekom mogle pridonijeti i do 7000 smrti godišnje u Ujedinjenom Kraljevstvu. Zbog toga su zdravstvene preporuke postupno pooštravane.
Što danas kažu službene smjernice
Od 2021. službene preporuke jasno navode da se svakodnevno uzimanje aspirina dopušta isključivo ako ga preporuči liječnik. Dvije godine kasnije zdravstvene vlasti otišle su i korak dalje, predloživši da se aspirin uopće ne nudi rutinski za prevenciju prvog srčanog udara.
Ipak, za pacijente koji su već preboljeli srčani ili moždani udar preporuka ostaje ista – kod njih koristi i dalje nadmašuju rizike. Unatoč tome, mnogi zdravi ljudi i dalje redovito uzimaju aspirin, često bez ikakvog upozorenja o mogućim posljedicama. To potvrđuje i dr. Ellie Cannon, kolumnistica i liječnica opće prakse, koja navodi da i dalje susreće pacijente uvjerene da ‘čine pravu stvar’ štiteći srce aspirinom, piše tportal.
Takvo uvjerenje dijeli i američki predsjednik Donald Trump, koji je javno rekao da svakodnevno uzima 325 mg aspirina – čak tri puta više od nekada preporučene doze. Kao nuspojavu naveo je i velike modrice na rukama, što je poznata posljedica dugotrajnog uzimanja lijeka.
Lijek iz 19. stoljeća u suvremenoj medicini
Aspirin je izumljen krajem 19. stoljeća, a temelji se na salicinu iz kore vrbe, koji su koristili još stari Egipćani. Tek 1960-ih otkriveno je da može smanjiti rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, zbog čega je desetljećima slovio kao jednostavna i jeftina prevencija srčanih i moždanih udara.
No kasnija istraživanja pokazala su da aspirin nadražuje želučanu sluznicu i povećava rizik od unutarnjih krvarenja i čireva, kao i opasnih krvarenja u mozgu, osobito nakon ozljeda. Jedna od najvećih studija, objavljena 2019. u časopisu Journal of the American Medical Association, zaključila je da kod zdravih osoba aspirin sprječava znatno manje srčanih i moždanih udara nego što se prije mislilo, dok istovremeno povećava rizik od ozbiljnih krvarenja.
Postoje li iznimke?
Nisu svi stručnjaci suglasni s ograničavanjem upotrebe aspirina. Epidemiolog prof. Peter Elwood tvrdi da aspirin povećava rizik od krvarenja, ali da su ona rijetko smrtonosna. Također se poziva na istraživanja koja sugeriraju da aspirin može povećati preživljenje kod oboljelih od raka.
Ipak, većina liječnika upozorava da kod većine zdravih ljudi potencijalna šteta nadmašuje koristi te da se aspirin ne bi smio uzimati dugoročno bez jasne medicinske indikacije. ‘Ovo nisu bezazlene nuspojave. Krvarenje u želucu može biti iznimno bolno, a krvarenje u mozgu može biti kobno’, zaključuje prof. Finlay, koji je i sam u mladosti doživio ozbiljno želučano krvarenje zbog aspirina.
