Ono što je započelo kao nišni proizvod za vegane i osobe s intolerancijom na laktozu, za mnoge je postalo neizostavan dio svakodnevice. Prodaja zobenog "mlijeka" doživjela je pravi procvat u posljednjih deset godina, a izumio ga je ranih 1990-ih švedski prehrambeni znanstvenik Rickard Öste, koji je kasnije suosnovao tvrtku Oatly 1994. godine. Trenutno u Velikoj Britaniji gotovo jedna od deset popijenih čaša mlijeka je biljna alternativa, dok je prije samo jednog desetljeća taj omjer bio jedan naprema sto.
Industrija zobenog mlijeka danas vrijedi više od 300 milijuna eura i pokriva 40 posto ukupne prodaje biljnih mlijeka u Ujedinjenom Kraljevstvu. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi upravo ova vodeća alternativa mogla biti i najmanje zdrava. Nutricionisti ističu kako postoje bolje alternative mlijeku od zobenog napitka za one koji pokušavaju izbjeći mliječne proizvode, navodeći kao glavne probleme visok udio šećera i dodanih ulja, piše Večernji list.
Ova upozorenja dolaze nakon što je Vrhovni sud presudio da je nezakonito da tvrtke brendiraju napitak kao "mlijeko", čime je okončana duga pravna bitka između tržišnih lidera poput tvrtke Oatly i mliječne industrije. Rob Hobson, nutricionist iz Brightona, komentirao je odluku: "Jasnije označavanje može pomoći u izbjegavanju nejasnoća i osigurati poštenu usporedbu. Nutritivno, zobeni napitak i kravlje mlijeko vrlo su različiti proizvodi. Kravlje mlijeko prirodno je bogato visokokvalitetnim proteinima, jodom, kalcijem i vitaminom B12. Zobeni napitak obično ima manje proteina i često se oslanja na obogaćivanje kako bi se postigle razine kalcija i vitamina B."
Hobson je također dodao kako ovi napitci sadrže i dodane šećere i ulja, posebno u takozvanim "barista" izdanjima i aromatiziranim pakiranjima. To je zato što "barista" verzije zobenog napitka, koje se koriste u mnogim kafićima, sadrže samo oko deset posto zobi. Ostatak čini voda pomiješana s uljima i emulgatorima koji održavaju sastojke povezanima i omogućuju stvaranje pjene prilikom zagrijavanja, slično kao kod kravljeg mlijeka.
Iako se zob u svom prirodnom obliku, primjerice u zobenoj kaši, preporučuje za snižavanje kolesterola zbog visokog udjela vlakana, prerađeni napitak može imati suprotan učinak. Dr. Oliver Guttmann, kardiolog savjetnik u bolnici The Wellington u Londonu, upozorava da ulja dodana u zobene napitke mogu doprinijeti povišenim razinama kolesterola ako se konzumiraju prekomjerno. "Zob, kada se jede u kaši, može s vremenom sniziti kolesterol jer ima puno vlakana, a vlakna smanjuju kolesterol. Ali pijenje pjenaste vrste zobenog napitka s višim udjelom masti moglo bi uzrokovati visok kolesterol ako ga pijete u prevelikim količinama", pojašnjava dr. Guttmann.
Stručnjaci također upozoravaju da visok sadržaj šećera može biti štetan za zdravlje. Nagli skokovi glukoze, koji se događaju kada u krvotoku ima više šećera nego što stanice mogu iskoristiti za energiju, praćeni su oštrim padovima, što može dovesti do napadaja gladi. Dugoročno, redoviti skokovi glukoze povezani su s razvojem dijabetesa tipa 2 i bolesti srca. Primjerice, sastav jednog popularnog zobenog napitka uključuje vodu, zob (deset posto), repičino ulje, regulator kiselosti, minerale poput kalcijevog karbonata i kalijevog jodida, sol te vitamine D2, B2 i B12, a na 100 ml sadrži 3.4 g šećera. "Dok smo uvijek mislili da su zasićene masti loše za kolesterol, sada se sve više prepoznaje da i šećeri u prehrani mogu utjecati na njega", kaže nutricionistica Sarah Carolides. "To bi mogao biti razlog zašto postoje anegdotalna izvješća o ljudima kojima se razina kolesterola snizila nakon što su prestali piti zobeni napitak."
Umjesto zobenog napitka, stručnjaci kao najbolju alternativu preporučuju sojino mlijeko. Prema istraživačkom radu znanstvenika sa Sveučilišta u Minnesoti, sojino mlijeko je nutritivno najsličnije tradicionalnom kravljem mlijeku. Sojino mlijeko ima malo kalorija i zasićenih masti te sadrži biljne proteine, za koje istraživanja sugeriraju da mogu biti korisni za zdravlje. Proizvodi se namakanjem i mljevenjem sojinih zrna, a komercijalne verzije često su obogaćene hranjivim tvarima poput vitamina B2, B12, D, kalcija i joda, iako mogu sadržavati i dodane zaslađivače i sol.
Istraživanja sugeriraju da prirodni spojevi zvani izoflavoni, koji se nalaze u soji, mogu biti povezani sa smanjenjem rizika od raka dojke i usporavanjem znakova starenja. Upravo zbog tih spojeva, sličnih estrogenu, dugo je postojao mit da konzumacija soje feminizira muškarce, no znanstvena istraživanja ne podržavaju tu tvrdnju. Primjerice, pregled 38 kliničkih studija nije pronašao nikakve negativne učinke soje na muškarce. "Sojino mlijeko se stoljećima pije u Aziji i najbolja je biljna alternativa jer je nutritivno najsličnije kravljem mlijeku", zaključuje londonska nutricionistica Clementine Vauhan.
