„Od samog početka razgovarali smo o obitelji, braku i djeci. Nije to bilo usputno, bilo je stalno prisutno. Planirali smo zajedničku budućnost, pričali o imenima djece, obilazili zlatarnice u kojima me pitao za veličinu prstena. Iskreno sam vjerovala da gradim život s tim čovjekom.“
Ovu je priču krajem prošle godine na Instagramu podijelila digitalna kreatorica Anastasiia. Opisala je iskustvo koje je u početku djelovalo kao ostvarenje sna: snažna kemija, osjećaj povezanosti i jasna vizija zajedničke budućnosti. „Tada se to činilo kao ljubav, kao sudbina“, napisala je.
No s vremenom se pokazalo da su svi veliki planovi ostajali samo na riječima. „Prosidba se stalno odgađala zbog izmišljenih razloga“, navela je. Nesklad između njegovih riječi i djela pretvorio se u emocionalni vrtuljak u kojem je ostala zbunjena i zarobljena, pokušavajući razumjeti situaciju koja nije imala smisla.
Nakon što je otkrila da ju je partner varao, prekinula je vezu i zaključila da je bila žrtva takozvanog „lažiranja budućnosti“ (future faking). Riječ je o obrascu ponašanja u kojem partner nudi sliku zajedničke budućnosti koju zapravo nema namjeru ostvariti, stvarajući iluziju sigurnosti i dugoročnog plana.
Lažiranje budućnosti često se povezuje s „ljubavnim bombardiranjem“, ponašanjem u kojem jedna osoba na početku veze drugu obasipa pretjeranom pažnjom, nježnošću i velikim obećanjima. Iako u početku može djelovati romantično, takav pristup ubrzava osjećaj bliskosti bez stvarnog temelja i ruši granice potrebne za razvoj zdrave intimnosti.
Koncept nije nov
Iako je termin suvremen, sam koncept nije nov. Često se spominje kao oblik klasične manipulacije u zavođenju, u kojoj jedna strana govori ono što druga želi čuti kako bi zadržala kontrolu nad odnosom, a potom se povlači bez objašnjenja.
Stručnjaci, međutim, ističu da lažiranje budućnosti najčešće nije svjesna obmana. „Većina ljudi govori te stvari jer u njih u tom trenutku doista vjeruje“, objašnjava bračna i obiteljska terapeutkinja Julie Menanno. U fazi zaljubljenosti lako je idealizirati odnos i vjerovati u savršenu budućnost, osobito dok još nema konflikata.
Problemi nastaju kada se veza suoči s prvim izazovima. Ako partneri ne znaju rješavati sukobe na emocionalno siguran način, dolazi do nesigurnosti, povlačenja jedne strane i pojačane anksioznosti druge. U tom trenutku obećana budućnost više ne djeluje tako privlačno, ali veza ostaje zaglavljena u neizvjesnosti.
Takvo ponašanje često je povezano i sa stilovima privrženosti. Osobe s izbjegavajućim stilom mogu istodobno žudjeti za bliskošću i osjećati strah od obvezivanja. Planovi koji se nikada ne ostvare tada postaju način da zadrže vezu bez stvarne predanosti, dok druga strana ostaje u stanju zbunjenosti.
Kako prepoznati future faking? Ključno je promatrati podudaraju li se riječi i djela. Ostaju li razgovori o budućnosti samo na razini maštanja ili ih prate konkretni koraci? Jednako je važno obratiti pozornost na vlastite osjećaje – osjećate li se u vezi smireno, sigurno i saslušano ili stalno u neizvjesnosti.
Iako obećanja o zajedničkoj budućnosti na početku veze mogu zvučati bajkovito, stručnjaci upozoravaju da istinska bliskost i realni planovi mogu nastati tek kroz vrijeme, iskustva i suočavanje sa sukobima. Bez toga, budućnost ostaje samo lijepa priča.
