U svakodnevnom radu s velikim brojem ljudi često razgovaramo o prehrani, važnosti hranjenja i pravilnom unosu namirnica u skladu s potrebama organizma. I upravo tu dolazimo do jedne zanimljive teme – postoji li uopće “zdrava” i “nezdrava” hrana?
Odmah se treba ograditi od tih pojmova jer stvari nisu tako jednostavne kako ih često predstavljamo. Hrana sama po sebi nije ni dobra ni loša. Najvažniji su odnos, količina i potrebe osobe koja je konzumira.
Sve je pitanje količine
Primjerice, voda je izuzetno korisna i neophodna za život, ali prevelik unos vode tijekom dana može izazvati ozbiljne posljedice pa čak i trovanje vodom. Isto vrijedi i za čaj ili kamilicu koje mnogi automatski smatraju zdravima. Međutim, pretjerivanje u količini može stvoriti probleme za probavni sustav i crijeva.
Slična je situacija i s povrćem. Vlaknasto povrće smatra se poželjnom namirnicom, ali ako se konzumira bez dovoljnog unosa proteina i ugljikohidrata, osobito u velikim količinama, može izazvati probavne smetnje, bolove u želucu i osjećaj iscrpljenosti.
Tijelo traži ravnotežu
Tijelo, a posebno mišići, ne mogu optimalno funkcionirati ako organizam ne dobiva cjelovitu prehranu. Zato je možda ispravnije govoriti o pravilnoj prehrani, a ne o strogoj podjeli na zdravu i nezdravu hranu.
Svaka se namirnica može uklopiti u dnevni ritam prehrane – bilo da je riječ o povrću, voću, čokoladici ili čak čipsu – ako postoji ravnoteža i ako razumijemo potrebe vlastitog organizma.
Nema zabrana, ključ je u mjeri
Kada prehranu prilagodimo aktivnosti, potrošnji energije i očuvanju mišićnog zdravlja, tada će tijelo znati izvući najbolje čak i iz namirnica koje se često unaprijed proglašavaju “nutritivno lošima”.
U konačnici, ključ nije u zabrani, nego u mjeri.
