U Žrnovnici je jučer održana konferencija za medije u kojoj je najavljena druga Boranka, akacija pošumljavanja opožarenih područja Dalmacije. Akcija počinje ovog vikenda u Žrnovnici, koja je najviše stradala u katastrofalnom požaru 2017.
VEZANI SADRŽAJ:
Novinari su za vrijeme konferencije predstavnike Hrvatskih šuma pitali postoji li plan pošumljavanja za planinu Mosor koja je gotovo u cijelosti izgorjela 2017., pošto Boranka pokriva tek manji postotak i to površina u državnom vlasništvu. Također je postavljeno pitanje održavanja šuma pošto se veliki požari na ovom području gotovo pravilno ponavljaju svakih 15-ak godina.
Odgovorio je Ante Taraš, upravitelj Šumarije Split.
- Imamo zakonsku obvezu vratiti šumu tamo gdje je i bila. Hrvatska je potpisnica određenih aktova EU i moramo zadržati staništa onakvima kava su bila. Samo 4 posto staništa na nivou države se smiju mijenjati, kada se radi o šumskim staništima. Boranka nama pomaže, da to ne radi Boranka, morali bi mi sve. Svaka čestica koja je bila pod visokom šumom, a pri tom ne govorimo o šikarama, pošumit ćemo ponovno. Sigurno će doći do gubitka određenih površina. Najsjevernije padine je oprala kiša i to više nitko ne može vratiti. Tamo gdje postoji šansa da se vrati šuma, šuma će se vratiti. Mi odgovaramo isključivo za površine u vlasništvu RH. Mosor ima jako puno površina koje nisu u vlasništvu RH i odgovornost za njih moraju preuzeti vlasnici.
Mosor bi 2017. izgorio i da su sve šume bile održavane?
Koliko se sjećam, požar je pogodio Mosor i 2010. i odrađena je djelomična sanacija. Zakonski okviri su da svako 20 godina ulaziš u odjel. Da ti netko da 100 milijuna eura, ne postoji ljudstvo kojim se može očistiti takva površina u godinu dana. Kada se dogodi požar kao 2017, sve pada u vodu, možemo mi čistiti, raditi što hoćemo, no sve će izgoriti. Šuma se čistila i radila, to se čak i danas može vidjeti. To će se i ubuduće raditi. Čitav posao šumarstva je dugačak i treba puno godina za nešto napraviti. Očekivati da ćemo mi 400 hektara šume vratiti preko noći je iluzorno. Tamo gdje je ostalo imalo zemlje, posadit ćemo sadnice - kazao je Taraš.
Tko održava šumu vojne baze koja se prostire na 350 tisuća metara kvadratnih?
Tajnik Mjesnog odbora Žrnovnica, Jerko Bartulić, ukazao je na problematiku privatnih površina koje su izgorjele. Pitao je kako ih revitalizirati, jer se radi o ogromnim površinama koje su u blizini naselja. Bartulić kaže da su ti prostori ostali zapušteni, da nisu očišćeni, te je pitao postoji li mogućnosti pošumljavanja i tih površina, pošto je to problem na koji se u Žrnovnici često ukazuje.
- Bez rješenja za ta područja, ni ona javna neće zaživjeti tako da će Žrnovnica opet biti onakva kakva je bila, zelena. Upućujem apel Hrvatskim šumama s kojima smo se puno dopisivali i prije velikog požara. Imali smo obećanja i znali smo da će određene površine izgorjeti i da im nema spasa jer su bile vrlo guste i zapuštene. Planovi postoje, ali pitanje je kako se oni provode.
Također imamo veliku vojnu bazu u Žrnovnici na površini od 350 tisuća metara kvadratnih. Također je zapuštena i tamo će se ponovno dogoditi "prašuma" koja je jednostavno "bomba" za okoliš. Ako se ne krene u akciju, ponovno će se dogoditi katastrofa kao 2017. - kazao je Bartulić.
- Šuma u vojnoj bazi je šuma posebne namjene i njome gospodari MORH. Mi tu nemamo nikakve nadležnosti - odgovorio je Ante Taraš. Naglašeno je da ta područja i danas sadrže neeksplodirana bojna sredstava, a možda i mine.
Organizatori su naglasili da su kod zadnje Boranke na padinama brda Makirine, ispod Zvjezdanog sela Mosor, mještanima Donjeg i Gornjeg Sitnog podijelili sadnice i da su se oni priključili akcijama i za svoje parcele.
