Hrvatska je Albaniji i Crnoj Gori uputila poziv za ministarski sastanak u veljači 2018. godine radi definiranja konkretnih projekata za rješavanje pitanja morskog otpada koji nastaje u te dvije zemlje i pritom zagađuje hrvatsku obalu! Ministar Ćorić će 18. siječnja i Italiji predložiti da, kao države s najdužom granicom na Jadranskom moru, razmotri mogućnost za zajedničko pružanje tehničke i stručne pomoći ostalim državama Jadrana za rješavanje svog problem onečišćenja mora s kopna. Odgovor je ovo Ministarstva zaštite okoliša i energetike na upit nakon niza napisa na portalu Morski.hr o smeću na jugu Hrvatske.
Redakcija portala Morski.hr poslala je upit ministru zaštite okoliša i energetike, Tomislavu Ćoriću. Tražili su između ostalog i komentar na učestale prozivke građana juga Hrvatske za ignoriranje ekološke katastrofe u Jadranu i hoće li nakon spoznaje o problemu Hrvatska diplomatski pritisnuti zemlje koje uzrokuju onečišćenje? Evo i odgovora kojeg su dobili iz resornog Ministarstva:
“Imajući u vidu uspostavljenu suradnju između Republike Hrvatske, Albanije i Crne Gore u okviru Jadranske trilaterale, i bilateralnog sporazuma o suradnji u području zaštite okoliša, Ministarstvo zašite okoliša i energetike je uputilo poziv za održavanje ministarskog sastanka u veljači 2018. godine radi definiranja konkretnih projekata za rješavanje pitanja morskog otpada nastalog u Albaniji i Crnoj Gori.
Ministar Ćorić će ujedno 18. siječnja 2018. godine na trećem koordinacijskom odboru ministara Republike Hrvatske i Republike Italije predložiti Italiji da, kao države s najdužom granicom na Jadranskom moru, razmotre mogućnost razvoja programa kojim bi zajednički pružili tehničku i stručnu pomoć ostalim državama Jadrana da riješe svoj problem onečišćenja mora s kopna.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u okviru svoje nadležnosti poduzima aktivnosti u smjeru sustavnog rješavanja problematike morskog otpada u skladu s odredbama Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelonska konvencija). Temeljem Barcelonske konvencije sve države potpisnice, u koje spada i Republika Hrvatska, dužne su poduzimati mjere radi sprječavanja, ublažavanja, suzbijanja i uklanjanja onečišćenja područja Sredozemnog mora. Navedene mjere se odnose na onečišćenja iz izvora na kopnu kojeg je izvorište unutar područja stranaka, a koje dopire do mora izravno iz ispusta u more ili kroz odlaganje na obali te neizravno putem rijeka, kanala ili drugih vodotoka, uključujući podzemne vodotokove ili putem izljeva. Također, države potpisnice Barcelonske konvencije sudjeluju i u postojećim inicijativama za zaštitu Jadranskog mora (Mješovita komisija za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnih područja i Jadransko-jonska inicijativa, suradnja jadranskih zemalja kroz EU Strategiju za jadransko-jonsku regiju) s ciljem iznalaženja rješenja ove problematike.
Aktivnosti u Republici Hrvatskoj koje se odnose na sprječavanje nastanka morskog otpada provode se kroz primjenu postojećeg zakonskog okvira i strateških dokumenata vezanih za gospodarenje otpadom. Također, temeljem obveze provedbe EU Okvirne direktive o morskoj strategiji 2008/56/EZ, Republika Hrvatska izrađuje Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, u okviru koje je u rujnu 2017. usvojen Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske u kojemu su razrađene konkretne mjere kojima je cilj unaprjeđenje sustava upravljanja morskim otpadom, a isti je dostupan na web stranicama Ministarstva.
Također, obzirom na dostupnost EU fondova i prioritet rješavanja problematike morskog otpada, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike će u narednom razdoblju omogućiti apliciranje za sredstva EU kako bi se djelovalo na rješavanje različitih pitanja vezanih za morski otpad na Jadranu”, stoji u odgovoru Ministarstva zaštite okoliša i energetike portalu Morski.hr.
