Školski sindikat Preporod i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH) najavili su u utorak da će u tjednu od 17. do 21. ožujka održati jednodnevni štrajk, a točan datum štrajka bit će objavljen dva dana prije njegova početka.
“Krećemo s jednodnevnim štrajkom, a svaki naš sljedeći štrajk bit će zahtjevniji i opsežniji“, rekao je predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić nakon zajedničkog izvanrednog sastanka podružnica dvaju sindikata.
Dodao je da su sindikati spremni za razgovor i prije prvoga dana štrajka te da ne bježe od uspostave dijaloga, no, kako je rekao, “za dijalog su potrebne dvije strane”.
Na najavu štrajka reagiralo je i resorno ministarstvo, piše N1.
Ministarstvo: Ne vidimo razlog za štrajk
Zbog svega što je u posljednjih deset godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju ne nalaze, objavili su u priopćenju, nikakav razlog za štrajk.
“Nije istina da se zaposlenike u obrazovanju poštovalo samo kada su štrajkali. Od zadnjeg štrajka prošlo je više od šest godina, a u tih šest godina plaće su povećane za više od 60%. I to na način da su plaće svake godine povećavane. Čak za vrijeme koronakrize kada su plaće u privatnom sektoru padale, u obrazovanju su rasle. Upravo taj podatak da je plaća povećana za vrijeme koronakrize je dokaz da se Vlada brine o zaposlenicima u obrazovanju bez obzira na to štrajkaju li ili ne”, navodi se u priopoćenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
Napominju dalje i da, za razliku od nekih ranijih vlada kada su materijalna prava radnika u obrazovanju smanjivana, od početka mandata ove Vlade svake godine povećavana je plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja pa sada već govorimo o više od 60% kumulativnog povećanja.
“Samo u posljednjih nešto više od godinu dana plaće zaposlenika u sustavu obrazovanja porast će za više od 30% ako zbrojimo povećanje od prošle godine na temelju promjene koeficijenata i novih 6% povećanja u 2025. godini.
Osim toga, kao nikada do sada vodi se računa o zaštiti i davanju zasluženog statusa odgojno-obrazovnim djelatnicima pa su tako ukinute anonimne prijave prosvjetnoj inspekciji, smanjeno administrativno opterećenje djelatnika, sustav napredovanja na temelju kojeg učitelji i nastavnici ostvaruju povećanja plaće je unaprijeđen jer je postao brži i učinkovitiji te je sada mogućnost napredovanja puno lakša nego što je to bilo prije te svi učitelji i nastavnici koji imaju više od pet godina staža i ispune propisane kriterije mogu zatražiti napredovanje u zvanje mentora i time ostvariti koeficijent od 2,17 i pripadajuću plaću. Prosječna neto plaća mentora je 1689 eura u osnovnoj školi i 1772 eura u srednjoj školi.
Sindikati demantiraju sami sebe
Isto tako, nije istina da Ministarstvo nije u dobroj vjeri pregovaralo sa sindikatima. I sami sindikati sebe demantiraju kada kažu da je Ministarstvo bilo spremno na ustupke, ali je od njih traženo da potpišu dodatak temeljnoga kolektivnog ugovora. Ministarstvo je tražilo da se dodatak potpiše zbog dva razloga. Prvi je jer su se pregovori, odnosno mirenje i vodili isključivo zbog spomenutog dodatka temeljnoga kolektivnog ugovora pa je sasvim logično da bi proces mirenja trebao završiti potpisom dokumenta o kojem se pregovara. Drugi je razlog da se u taj dodatak trebalo ugraditi i potpisati sve ono o čemu bi se postigao dogovor (npr. izuzimanje od ocjenjivanja zaposlenika u obrazovanju) i to upravo s ciljem kako ono što je dogovoreno ne ostane na usmenom dogovoru. Sindikati nisu pristali na to jer, kako sami navode, u tom slučaju ne bi mogli štrajkati, što nas dovodi do zaključka da im je od početka jedini interes bio organizirati štrajk.
Zbog svega navedenog, ne nalazimo niti jedan razlog za štrajk te vjerujemo da većina zaposlenika u sustavu obrazovanja neće dopustiti da ih sindikalni čelnici koriste za postizanje nekih interesa koje ne iznose javno”, navode u priopćenju.
