Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić još uvijek brani svoju ideju o odlasku u mirovinu sa 67 godina. Naglašava da se o ne odnosi na sve građane, jer neki će, kaže, u mirovinu otići sa 60. godina, a evo što kaže da će se dogoditi ukoliko .
- Ono što svakako treba reći je da referendum jest demokratsko pravo, ali rad do 67 godina nije novost, postoji od kraja 2013., već pet i pol godina. Vidjeli smo da je gospodin Bernardić glasao za to prije pet i pol godina, a sad je dao potpis i ispričao se zbog toga. Možda će se ispričati za cijeli Milanovićev mandat - kazao je ministar Pavić za RTL danas.
- Ono što želim naglasiti jest da neće svi raditi do 67. godine. Postoji institut dugotrajnog osiguranika i oni koji ulaze mladi na tržište rada nakon 41 godine mogu u mirovinu. Danas je takvih sve više zbog nedostatka radne snage. Oni će moći u mirovinu sa 60 godina, a oni koji studiraju će moći u prosjeku sa 65. Samo 20 posto hrvatskih umirovljenika ima 40 godina radnog staža, a prosjek je 30,2 mjeseca, dok je u Europi prosjek 35 i u Njemačkoj 37 godina. Ono što vidimo, oni koji su bili duže na tržištu rada imaju prosječnu mirovinu 4500 kuna. Prema tome, išli smo prema cilju da ljudi ostaju dulje na tržištu rada i da čim skupe 41 godinu mogu u mirovinu - kazao je.
Najavio je i moguće povećanje plaće.
- Svakako, idemo prema tome da se može povećati plaća i više od 800 kuna u prosjeku, koliko se povećala. Minimalna se plaća povećala na 3000 kuna i nikad nisam rekao da je to dovoljno za normalan život već da time osiguravamo dostojanstveniji život. Prošle vlade su povećavale plaće za 11 kuna - ističe ministar i navodi da će se minimalna plaća možda dizati nakon analize na kraju godine.
I Moody's je kazao da Hrvatska mora provesti mirovinsku da bi se vratila u investicijski razred, piše RTL.
- Sve agencije govore, kao i Europska komisija, da je ovo dobra reforma. I ekonomski analitičari govore da ako referendum prođe, rezultat će biti smanjenje mirovina ili zaduživanje. Izračunali smo koliko to košta, 45 milijardi kuna do 2040., što će imati na efekt pet do sedam posto manjih mirovine ili kredit i zaduživanje građana - naglasio je na kraju ministar rada i mirovinskog sustava.
