Nova školska godina počinje 7. rujna, a kako će točno izgledati nastava, hoće li učenici svih hrvatskih osnovnih i srednjih škola prvi sat nastave dočekati u svojim klupama ili će se negdje kombinirati klasična (razredna) i online nastava bit će poznato tek 31. kolovoza - samo deset dana prije početka nastave.
Dotad, naime, Radna skupina, koju je oformilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, mora razraditi i predložiti sve mjere za početak nove školske i akademske godine. Prvi sastanak Radne skupine, u koju su imenovani predstavnici Ministarstva, obrazovnih agencija, školskih sindikata, ravnatelji škola, predstavnici gradova i županija te epidemiolozi iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, održat će se danas.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u razgovoru za Jutarnji list jučer je otklonio spekulacije prema kojima bi školska godina za učenike nižih razreda počela u školskim klupama, dok bi za starije učenike bila organizirana online nastava. Početna je pozicija Ministarstva, kaže, da školska godina 2020./2021. počne na “klasični” način.
Plan struke
- Naš je cilj da se u svim osnovnim i srednjim školama nastava odvija u učionicama, da učenici novu školsku godinu dočekaju u svojim učionicama. Dakle, naša je početna pozicija prije prvog sastanka Radne skupine da svi učenici, bez obzira na to pohađaju li niže ili više razrede osnovne škole ili su srednjoškolci, prvi dan nastave dočekaju u školskim klupama - rekao je ministar Fuchs.
Odbacio je i medijske spekulacije prema kojima bi početak školske godine u nekim županijama mogao biti odgođen zbog nepovoljne epidemiološke situacije. Fuchs kaže kako zasad nema informacija da se bilo koja županija obratila Ministarstvu s takvim zahtjevom.
Naravno, to što Ministarstvo znanosti i obrazovanja planira da nastava počne na klasični način ne znači da se u školama u kojima eventualno izbije zaraze koronavirusa neće organizirati mješovita ili u potpunosti online nastava. No, takve situacije rješavat će se, kako se neslužbeno doznaje, u hodu - od slučaja do slučaja. Drugim riječima, ako u jednoj školi izbije zaraza, to ne znači da će se automatski zatvoriti sve škole u tom gradu, županiji ili cijeloj zemlji.
Početak nastave u zgradama škola i fakulteta priželjkuje i Igor Radeka koji je u Radnu skupinu imenovan kao predstavnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
- Da, načelno smo za povratak učenika i studenata u škole i na fakultete. Naravno, uz sve mjere opreza i poštivanje svih epidemioloških mjera koje će biti propisane - kaže Radeka. Napominje, međutim, kako su ključne dvije stvari o kojima treba raspravljati na sastancima Radne skupine za izradu mjera i pripremu početka nove školske i akademske godine.
Pomiriti interese
- Prije svega, tu je pravo na kvalitetan odgoj i obrazovanje, a s druge strane je, naravno, zaštita zdravlja naših učenika, učitelja, nastavnika, studenata i profesora.
Te dvije stvari mogu biti u potencijalnom sukobu. Prošlu godinu smo izvukli jako dobro s obzirom na sve okolnosti i bili smo primjer dobre prakse za mnoge zemlje u Europi jer su se naši učitelji i nastavnici pokazali fleksibilni, u kratkom su roku uspjeli prijeći na izvođenje online nastave. I u školama i na fakultetima.
Međutim, online nastava sa sobom nosi i određene teškoće, njezini limiti se prije svega odnose na razvoj vještina učenika i na odgojnu komponentu. To se najkvalitetnije može razvijati u izravnoj interakciji, dok je putem online nastave to puno teži i složeniji proces. Dugotrajna online nastava sigurno bi u tom smislu ostavila dublji trag na razvoj učeničkih vještina - ističe Radeka, piše Jutarnji list.
Komentirao je i jačanje pritisaka dijela roditelja koji žele online nastavu, tvrdeći kako prioritet treba biti zdravstvena sigurnost njihove djece.
- Čujem da i ostalim članovima Radne skupine stižu dopisi udruga roditelja koji se protive početku nastave u školskim učionicama. Dakle, i to trebamo uzeti u obzir. Moramo naći kvalitetno rješenje jer online nastava na dulji rok jednostavno ne može funkcionirati na zadovoljavajući način - zaključuje Radeka.
