U emisiji "A sada Vlada" Hrvatskog radija, gostovao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Na početku je komentirao najavu da će Vlada na idućoj sjednici donijeti nove uredbe kako bi se olakšala situacija s cijenom goriva.
- Hrvatska je kao i sve zemlje članice je donijela akte vezano uz umješavanje biogoriva. S obzirom na eskalaciju cijena, odlučili smo suspendirati penaliziranje od 1. travnja do kraja godine i tako olakšati našim građanima. Ušteda koja će se ostvariti od 1. travnja bi trebala po litri benzina ili dizela biti oko pola kune. Tako Vlada koristi još jedan alat kojim olakšavamo situaciju građanima. Cijena nafte se kreira na međunarodnom tržištu i na nju se ne može značajnije utjecati, osim na ovaj način, ističe.
Svakoga utorka se mijenja cijena goriva, ona se računa po prosjeku cijena od prošloga tjedna, od ponedjeljka do petka.
- Prošloga tjedna bio je značajan porast cijena goriva na početku tjedna, iako je u četvrtak i petak cijena nešto pala, prosjek je u konačnici izračunat na temelju tih pet dana. Cijena sada pada, ako se ovaj trend nastavi, mi od sljedećeg tjedna možemo očekivati značajno umanjenje cijene goriva, dodaje.
Po pitanju gospodarstva i njihove bojaznosti za održivost poslovanja, Ćorić kaže da njihove akcije moraju biti kompatibilne s akcijama i direktivama EU-a.
- Naša ciljna skupina s ovim mjerama jest građanstvo. Mjere koje se tiču subvencija oko cijene plina tiču se građana i malih te srednjih poduzetnika. Ono što ćemo činiti, analiziramo i najmanju promjenu zakonodavnog okvira Europske komisije i pokušavamo pronaći načine kako dodatno asistirati. Mi smo u Vladi već 5 godina usmjereni na održivi razvoj RH i na rast životnog standarda naših građana. To je nešto što je kontinuirano u bazi svih politika.
Dodaje da u ovom trenutku još uvijek nije moguća otvorenija potpora sektoru poduzeća.
Govorio je i o hrvatskoj ovisnosti o energentima, kao i ovisnosti cijele EU o energentima iz Rusije.
- Ne mogu reći da stojimo sjajno, ali mislim da Hrvatska stoji puno bolje od mnogih članica EU-a. Što se tiče struje, na teritoriju RH proizvodi se 85% potreba za strujom. Što se tiče dobave plina, proizvodimo 30% potreba za plinom.
Na pitanje može li se to povećati, odgovara.
- Akcije su urodile plodom te će se proizvodnja plina u narednih godinu dana u Hrvatskoj povećati. Dodatna pozitivna činjenica jest da je funkcioniranje LNG-a na Krku učinjeno to da Hrvatska niti u jednom trenutku ne treba brinuti o dobavi plina. Zakup tog kapaciteta nam omogućava da u bilo kojem trenutku namirimo potrebe za plinom u RH. Akcije koje planiramo u narednom razdoblju to bi trebale dodatno afirmirati. Neću sada o tome, ali naredni mjesec će donijeti nove iskorake.
Govoreći o nafti, kaže da je JANAF-ov terminal u Omišlju jedna od najzanimljivijih točaka u tom biznisu.
- Zapravo se njegov kapacitet promatra kao mogući dodatni pravac.
Dodaje da ipak ne možemo utjecati na cijenu energenata na svjetskom tržištu.
- No želim reći da će struje, plina i nafte u Hrvatskoj biti, neovisno o okolnostima na istoku Europe.
Dodaje da se na užem kabinetu Vlade kontinuirano razmatraju mjere za ribare i poljoprivrednike, a vizavi cijene plavog dizela.
- Vjerujem da neće doći do "vezanja koća", a što su najavili ribari.
Dodaje da će u idućim mjesecima omogućiti 1,9 milijardi kuna vrijednosti natječaja za zelene tehnologije. Postavlja se i pitanje izloženosti naših poduzeća prema ruskom tržištu.
- Prema nekim projekcijama to iznosi oko 1,5 milijardi kuna. Uvjeti sankcija EU-a za sada nisu jasni. Imamo poduzeća u Hrvatskoj čiji su vlasnici osobe koje su na listi za sankcije, ali kod nas su prevažne, da bi se olako pustile. Ministar Zdravko Marić bavi se najeklatantnijim od tih slučajeva. Moramo učiniti sve da se zaposlenost zadrži, da se njihovo poslovanje ne ugrozi. Problemi su prepoznati i neki razgovori koji su se vodili idu u tom smjeru da će se nekima od njih omogućiti i "injekcija za likvidnost".
Što se tiče moguće nestašice hrane, Ćorić kaže da prema informacijama s kojima on raspolaže, da je stanje zadovoljavajuće.
- Što se tiče proizvodnje žitarica, ona je znatno veća od potreba RH i u razgovoru s kolegicom Marijom Vučković, shvatio sam da se tu ne vidim problem. Hrvatska od toga ne treba strahovati.
Komentirajući situaciju s Ukrajinom rekao je da je dojma da će to najviše pogoditi europski kontinent.
- To je nažalost nešto što će se teško izbjeći. Sigurno je da će trajanje ruske agresije itekako odrediti i izgled turističke sezone u Hrvatskoj. Ono čemu se nadamo su signali pregovora. Nadamo se skorom prestanku sukoba, ako se to dogodi, ova bi sezona trebala biti dobra. Ako dođe do produljenja sukoba i nestabilnosti, onda ne možete onda očekivati da netko tko živi uz granicu s Ukrajinom ravnodušno sjedne u automobil i dođe u Hrvatsku.
