Čak 800 stabala mandarina opuzenskog poljoprivrednika osuđeno je na propast jer je netko prokopao put uz rječicu i pustio u nasade zaslanjenu vodu. Stabla su davala lijepe prinose 15 godina, a sad će ih morati popilati. Milijunsku štetu, kako se čini, ne priznaju ni Hrvatske vode, koje od održavanja ovog poljoprivrednog prostora – peru ruke.
Crepina je jedna u nizu rječica, pritoka delte Neretve. Između njih nalazi se plodna dolina, kako joj vole tepati lokalci, Mala Kalifornija. No ovaj plodni prostor stoji na krhkim nogama i dovoljna je mala ljudska intervencija da plodno postane upravo suprotno.
– Naši susjedi naši prokopali su put koji ide uz rječicu. Pustili su cijev da utječe u melioriranu zemlju i voda je došla do naše zemlje koja je na nižoj poziciji. Posljedično, dogodila se šteta u smislu potapanja nasada. Prokopavanjem puta, obrambeni nasip je prekinut, prestao je biti zaštita i postao vodotok, što je pogrešno – tumači za morski.hr vlasnik zemljišta Mario Sršen koji procjenjuje da su Hrvatske vode dužne održavati sve vodotoke.
– To je njihova nadležnost. Ovdje se događa izljev rječice preko obrambenog nasipa, odnosno prekomjerno istjecanje vode. Nešto slično, ali u manjoj mjeri nego što se to dogodilo u Gunji. Kad sam im se požalio na ovo, iz Hrvatskih voda su rekli da je obrambeni nasip u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Opuzen, a ne u njihovom vlasništvu. Ali malo sam kopao po zakonu i došli smo do zaključka da su i jedni i drugi odgovorni. Koordinacija državnih službi, jedinica lokalne samouprave i Hrvatske vode – kaže Sršen koji dodaje da se radi o uništenju nasada od 800 stabala mandarina koje sad treba popilati, a mogao bi dati rod još 10-ak godina.
– Uzeli smo odvjetnicu, u pripremi je slučaj, vještak je pobrojao štetu koja je višemilijunska i ići ćemo s tužbom. Nama je voda napravila štetu, a oni su dužni odvesti viškove i spriječiti prekomjerno ulijevanje rijeka u sustav, odnosno u privatno zemljište u ovom slučaju. Sad će oni reći da je meni nasad na niskoj koti, a 15 godina je nosio prinos, pa ja njih pitam kako je onda to moguće? I da dodam još i ovo; voda nas je poplavila u srcu sušne sezone – pojašnjava ovaj opuzenski poljoprivrednik.
Hrvatske vode: “Održavanje privatnih kanala nije u našoj nadležnosti”
A jesu li Hrvatske vode dužne održavati vodotoke i kako tumače ovu situaciju, potražili smo odgovor u toj instituciji. Evo što su kazali.
– Zemljište se nalazi u području uz vodotok Crepina, nekadašnji dio meandra rijeke Neretve koji je direktno vezan s prirodnim vodnim režimom Male Neretve.
Navedene površine su povremeno plavljena, nemeliorirana zemljišta u prirodno vodnom režimu Male Neretve, odnosno Crepine. Vodni režim na području Crepine nije se mijenjao više od 50 godina od kada su završeni radovi na izgradnji melioracijskog sustava Opuzen-ušće.
Uspostavljeni vodni režim nije moguće mijenjati i prilagođavati prema pojedinačnom zahtjevu korisnika jer bi se na taj način radila šteta cjelokupnom sustavu već korisnici svoja zemljišta moraju prilagoditi vodnom režimu. Problem je što su navedena poljoprivredna tla na području uz Crepinu nastala takozvanim, tradicionalnim „jendečenjem“ izuzetno niska i vremenom se sliježu tako da gube visinsku kotu, a uslijed čega propadaju poljoprivredne kulture, odnosno korisnici ponovno pristupaju izdizanju kota zemljišta novim izdizanjem tla tzv. „bageriranjem“ koje je zamijenilo spomenuto „jendečenje“.
Područje Crepina sa prirodnim vodnim režimom Male Neretve je ukupne površine oko 270 ha, odnosno oko 160 ha obradivih poljoprivrednih površina sa 944 čestice zemljišta prosječne površine od 0,15 ha, a plavljenje se događa na nižim dijelovima tih parcela. Osim ovog slučaja nije nam trenutno poznat niti jedan drugi slučaj sa sličnim problemima.
Većina od navedenih 944 čestice zemljišta u Crepini imaju spoj svojih privatnih kanala s Crepinom te na taj način održavaju prirodni režim voda na poljoprivrednim zemljištima izvan uređenog melioracijskog sustava Opuzen-ušće. Propusti su postavljeni ispod lokalnog puta koji je u nadležnosti Grada Opuzena.
Hrvatske vode nisu gradile predmetne melioracijske sustave niti su pravni slijednik investitora sustava (PIK Neretva Opuzen), već predmetne vodne građevine održavaju u skladu s odredbama Zakona o vodama i Pravilnicima za upravljanje.
Održavanje privatnih kanala nije u nadležnosti Hrvatskih voda te sukladno tome ne mogu biti nadležne ni za moguće štete na poljoprivrednim kulturama koje nastaju iz razloga neusklađenosti upravljanja istima – obrazlažu iz Hrvatskih voda.
